DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10/1936 str. 61 <-- 61 --> PDF |
\ Treba nadalje istaći pozornost koja se poklanja naučnim istraživanjima. U obe zemlje postoje samostalni instituti za šumarska istraživanja, o čijem korisnom radu smo se mogli osvedociti i na onom malom prostoru na kojem smo se kretali. Ne treba isticati od kakve su važnosti ta opitna polja za praktične stručnjake na terenu, koji imaju uvek pred očima ž´vu školu. U drž. budžetu nalazi se mogućnosti za usavršavanje stručnjaka u naučnom radu na strani i poznato mi je više doktorskih disertacija rum. šumara kojima su zadnjih godina postigli ovu akademsku čast na stranim renomiranim učilištima, vršeći specijalizaciju u raznim pravcima stručnog rada. Ne mogu da ne spomenem još jednom pažnju koja se poklanja staleškoj organizaciji naročito u Rumuniji. Impozantna je spomenuta akcija oko izgradnje šumarskih domova u raznim lečilištima. Poznato je s kakvim je poteškoćama skopčana terenska služba u ovoj struci, zbog kojih su šumari vrlo često upućeni da traže leka u raznim banjama, ali zbog nestašice sretstava odgađaju sve dok se bolest ne pogorša do skrajnosti. Dobro bi bilo proučiti načine, kojima je rum. šum. udruženje došlo u mogućnost da izgradi svoje domove pa da se i kod nas povede takva jedna akcija. Interesantno je nadalje, na koji se način pomaže izgradnja činovničkih stanova. Poznat je slučaj, da su činovnici u resoru Ministarstva poljoprivrede dobili zemljište, građu i vrlo jeftin kredit, kojim su si izgradili kuće ne samo u Bukureštu već i po rivijeri na Crnom Moru. Sve su to vrlo zanimiva opažanja koja se javljaju na jednom ovakvom putu, a koja, ceteris paribus, mogu biti korisna i za druge zemlje. No pored samog stručnog dela jedna ovaka ekskurzija ima i drugih koristi širenjem opšteg znanja, upoznavanjem novih ljudi, njihovih običaja, socijalnih odnosa, kulture i civilizacije, raznih kulturnih i prosve´tnih institucija, letrh krajeva, naprednih gradova itd. što je sve od velike koristi za budući život mladog čoveka. No pored upoznavanja tuđeg rada mnogo se postiglo i međusobnim upoznavanjem šumarskih stručnjaka susednih zemalja. Samo međusobnim poznavanjem dolazi se do međusobnog poštivanja i odanosti. Nema sumnje da je uspostavljena mnoga solidna veza koja će se i u buduće održati, što se mora srdačno pozdravit?. Jedan interesantan primer! Kolega šumar iz Vidina rastavljen je od svog druga u Calafatu samo Dunavom, pa se ipak nisu nikad sastali da se porazgovore o radovima koji su im slični, o temama, koje su im zajedničke. Poznati su razlozi carinske poteškoće, lično nepoznavanje itd. Naš dolazak u Vidin uspostavio je odmah vezu i vidinski šef uprave odmah je otišao sa svojim stručnim drugom u Caiafat, da lično pogleda kulture bagrema, o kojima je toliko slušao i već ih dugo želeo videti. Njegov sused iz Kumunije pogledaće njihove interesantne objekte, a to će učiniti i drugi i treći itd. Takve međusobne posete i izmena misli te posmatranje onoga šta su drugi radili u sličnim prilikama — mogu mnogo koristiti kadgod se radi o sličnim prirodnim i ekonomskim uslovima gazdinstva. Ovakav zajednički stručni interes može da se protegne i na šire područje. Ima mnogo pitanja u oblasti šumsko-privredne delatnosti, koja bismo mogli zajednički rešavati s prvim susedima: Bugarima i Rumunjima. Oni koji su već napred otišli u izvesnom pravcu rada mogu da pomognu druge koji su u tom pogledu još u zaostatku. To se može postići zajedničkim užim ili širim sastancima i ekskurzijama starijih stručnjaka i studenata, a mogu se organ´zovati i zajednički izleti u druge zemlje, organieovati izmena studenata oreko ferija, eventualno međusobno urediti između stručnjaka radi specijalizacije, održavati stručna predavanja itd. No ovakva stručna kolaboracija može se proširiti i u drugim pravcima. Ima pitanja koja interesuju šumarstvo celog Balkanskog Poluostrva, pa se pruža mogućnost za izvesnu kolaboraciju među šumarima svih balkanskih država eventualno i u granicama koje su već započete sastancima privrednih radnika ovih zemalja. 567 |