DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1936 str. 61     <-- 61 -->        PDF

\


Treba nadalje istaći pozornost koja se poklanja naučnim istraživanjima. U obe
zemlje postoje samostalni instituti za šumarska istraživanja, o čijem korisnom radu
smo se mogli osvedociti i na onom malom prostoru na kojem smo se kretali. Ne treba
isticati od kakve su važnosti ta opitna polja za praktične stručnjake na terenu, koji
imaju uvek pred očima ž´vu školu. U drž. budžetu nalazi se mogućnosti za usavršavanje
stručnjaka u naučnom radu na strani i poznato mi je više doktorskih disertacija rum.
šumara kojima su zadnjih godina postigli ovu akademsku čast na stranim renomiranim
učilištima, vršeći specijalizaciju u raznim pravcima stručnog rada.


Ne mogu da ne spomenem još jednom pažnju koja se poklanja staleškoj organizaciji
naročito u Rumuniji. Impozantna je spomenuta akcija oko izgradnje šumarskih
domova u raznim lečilištima. Poznato je s kakvim je poteškoćama skopčana terenska
služba u ovoj struci, zbog kojih su šumari vrlo često upućeni da traže leka u raznim
banjama, ali zbog nestašice sretstava odgađaju sve dok se bolest ne pogorša do skrajnosti.
Dobro bi bilo proučiti načine, kojima je rum. šum. udruženje došlo u mogućnost
da izgradi svoje domove pa da se i kod nas povede takva jedna akcija.


Interesantno je nadalje, na koji se način pomaže izgradnja činovničkih stanova.
Poznat je slučaj, da su činovnici u resoru Ministarstva poljoprivrede dobili zemljište,
građu i vrlo jeftin kredit, kojim su si izgradili kuće ne samo u Bukureštu već i po
rivijeri na Crnom Moru.


Sve su to vrlo zanimiva opažanja koja se javljaju na jednom ovakvom putu,
a koja, ceteris paribus, mogu biti korisna i za druge zemlje. No pored samog stručnog
dela jedna ovaka ekskurzija ima i drugih koristi širenjem opšteg znanja, upoznavanjem
novih ljudi, njihovih običaja, socijalnih odnosa, kulture i civilizacije, raznih kulturnih
i prosve´tnih institucija, letrh krajeva, naprednih gradova itd. što je sve od velike koristi
za budući život mladog čoveka.


No pored upoznavanja tuđeg rada mnogo se postiglo i međusobnim upoznavanjem
šumarskih stručnjaka susednih zemalja. Samo međusobnim poznavanjem dolazi se do
međusobnog poštivanja i odanosti. Nema sumnje da je uspostavljena mnoga solidna
veza koja će se i u buduće održati, što se mora srdačno pozdravit?. Jedan interesantan
primer! Kolega šumar iz Vidina rastavljen je od svog druga u Calafatu samo Dunavom,
pa se ipak nisu nikad sastali da se porazgovore o radovima koji su im slični, o temama,
koje su im zajedničke. Poznati su razlozi carinske poteškoće, lično nepoznavanje itd.
Naš dolazak u Vidin uspostavio je odmah vezu i vidinski šef uprave odmah je otišao
sa svojim stručnim drugom u Caiafat, da lično pogleda kulture bagrema, o kojima je
toliko slušao i već ih dugo želeo videti. Njegov sused iz Kumunije pogledaće njihove
interesantne objekte, a to će učiniti i drugi i treći itd. Takve međusobne posete i izmena
misli te posmatranje onoga šta su drugi radili u sličnim prilikama — mogu
mnogo koristiti kadgod se radi o sličnim prirodnim i ekonomskim uslovima gazdinstva.


Ovakav zajednički stručni interes može da se protegne i na šire područje. Ima
mnogo pitanja u oblasti šumsko-privredne delatnosti, koja bismo mogli zajednički
rešavati s prvim susedima: Bugarima i Rumunjima. Oni koji su već napred otišli u
izvesnom pravcu rada mogu da pomognu druge koji su u tom pogledu još u zaostatku.
To se može postići zajedničkim užim ili širim sastancima i ekskurzijama starijih stručnjaka
i studenata, a mogu se organ´zovati i zajednički izleti u druge zemlje, organieovati
izmena studenata oreko ferija, eventualno međusobno urediti između stručnjaka
radi specijalizacije, održavati stručna predavanja itd.


No ovakva stručna kolaboracija može se proširiti i u drugim pravcima. Ima pitanja
koja interesuju šumarstvo celog Balkanskog Poluostrva, pa se pruža mogućnost
za izvesnu kolaboraciju među šumarima svih balkanskih država eventualno i u granicama
koje su već započete sastancima privrednih radnika ovih zemalja.


567