DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1936 str. 60 <-- 60 --> PDF |
Dolazeći u bliži kontakt sa bugarskim i rumunjskim šumarima naši mladi drugovi imali su prilike videti, da se i tamo javljaju poteškoće koje su u mnogo čemu slične našima, ali su mogli konstatovati i zavidan elan, s kojim je pregnulo šumarstvo ovih mladih naroda da svlada sve teškoće i stane ponosno uz bok šumarstvu većih naroda sa starijim i mirnijim razvitkom prilika u prošlosti. Protiv presizanja nepozvanih elemenata u šumsku privredu tamošnje šumarstvo vrlo osetljivo reagira zbijanjem svojih redova i povećavanjem otpora složnim silama. Smanjivanje šumske površine zbog krčenja, devastacije, paše itd. naknađuje se s druge strane forsiranim pošumljavanjem. Rentabilnost šumskog gospodarstva prema drugim kulturama diže se uvođenjem metoda koje donose veće prihode, naročito se uvodi na svim linijama režijsko poslovanje, a po potrebi i industrijalizacija. Stari pojam šumske privrede normalno se proširuje prema novoj sadržini koju daje rad, obuhvatajući pored proizvodnje sirovina još i preradu i trgovinu. |oš pre šest godina obilazili su šumarski inžhijeri CAPS-a afrička tržišta i Levant i uhvatili solidne veze s tamošnjim potrošačima, dakle u vreme, kad su se SI. 28. Oprosni govor i predavanje prof. Drace´a naši eksporteri još ljuljuškali u komotnom eksportu drveta susednom potrošaču i gubili vreme u dokazivanju, da su šumari nesposobni za režijski rad i da je njihov posao ograničen jedino na pošumljavanje i uređenje šuma. Isto tako radi se mnogo i na propagandi šumarstva i širenju svesti o važnosti šume za opšte dobro. Dakle tri važna momenta (koje je i prof. Dracea naglasio u svojem predavanju): forsiran o po šumljavanje, režija i propaganda. Osim toga posvećuje se velika pažnja i daljoj izobrazbi stručnog personala i provođenju selekcije u struci. Spomenuto je na koji se način provodi ta selekcija već na visokoj školi u Sofiji, a interesantno je podvući kako se to pitanje dalje tretira na pr. u Rumuniji. Pored stručnog ispita, koji odgovara našem ispitu u smislu Zakona o činovnicima, onde je uveden još jedan strogi ispit nakon 10 godina službe, koji, kao i u vojsci, isključuje od dalnjeg napredovanja na više položaje one, koji po svojoj spremi i radu to ne zaslužuju. Usput sam u jednini novinama pročitao vest o izradi novog predloga Zakona o činovnicima, po kojem bi se ta selekcija imala provesti kod svih činovničkih struka i na više položaje bi se dolazilo samo konkursom, da na taj način zvanja vodstva dođu . ruke najsposobnijih. Bez sumnje pitanje koje zaslužuje najveću pažnju. 566 |