DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1936 str. 54     <-- 54 -->        PDF

gradu još uvek preko 15.000 ha šuma i 1550 ha livada i pašnjaka. Gradski šumarski
ure´d imade budžet 6—7 mil. leja i čist prihod iznosi 1—1,5 mil. leja. Usput pregledamo
uspeh dovršene oplodne´ seče, zatim pošumljavanja brda Zinne (Tampa), gde se vrši
pošumljavanje nekad pašom i požarom uništenih terena. Prva pošumljavanja sa borovcem
počinju još 1886 god. i daju odličan objekat za proučavanje ove egzote, koja čini lepe
sastojine. Dalnja pošumljavanja nisu krunisana uspehom, naročito na južnoj strani, gde
se javlja stepska biljka Hyacintella Leucophea, pa se sada ovom retkom gostu poklanja
velika pažnja. U vezi sa šumama Brašova, pored pitanja pošumljenja i iskorisćavanja,
javljaju se i druga važna pitanja kao: spajanje šumsko-privrednih pitanja s unapređenjem
turizma, upliv iskorisćavanja drveta na režim voda a specijalno na izvore iz kojih dobiva
grad vodu itd. Interesantno je i pitanje lovne ekonomije; u okolini dolaze pored jelena
i srna još i medvedi, vuci i risovi, uz ostale vrste visoke i niske divljači. Upošte se mora
napomenuti da erdeljske trofeje sve većma privlače pažnju internacionalne lovačke javnosti;
na internacionalnoj leipciškoj izložbi dobile su prve nagrade trofeje transilva-iskih
Karpata. Za transilvanske jelene kreće se otstrel oko 20.000 dinara.


SI. 22. Planinski pastir duva na rog


Pred večer spustili smo se u B r a s o v, grad s vanredno lepim prirodnim položajem,
usred starog »Burzenlanda« (Barca). Taj kraj je kralj Andrija II. god. 1211
poklonio nemačkom viteškom redu, da stane na odbranu od provale Huna, koji su, kao
posle Tatari i Turci, navaljivali kroz četiri gorska klanca u okolini ove plodne površine.
Mnoge istorijske uspomene potsećaju na prošlost, kada se mnogo krvi lilo da se sačuvaju
«loboda i kulturne tekovine, o kojima svedoče obimne monografije, među
kojima se ističe vrlo dokume´ntovana Istorija šuma, lova i ribarstva u Burzenlandu od
poznatog stručnjaka, inspektora ing. O. W i 11 i n g a. Posle večere, kojoj su prisustvovali
kolege, stari ščavnički drugovi in. Moarcas, Horvat, Witting i dr. sa svojim porodicama
kao i pretstavnici grada Brašova, te je protekla u vrlo prijatnom drugarskom
raspoloženju, odlazi se noćnim vozom za grad Sebes.


Zorom stižemo u Sebes , gde nas dočekuju domenski direktor ing, S u c i u i
gen. inspektor ing. Z e i c u, šef inspektorata u Kluju. Iza kratkog odmora, polazimo
autima u šume koje leže u dolini Sebesa. Iz opsežnog referata i nacrta vidimo da sve
šume (29.770 ha) gravitiraju na reku Sebes, dugu 96 km od čega je sposobno za
plavljenje 76 km. Nekad tri šumske uprave, kraj sad. sistema postoji samo jedna.


560