DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1936 str. 51     <-- 51 -->        PDF

Zaustavljamo se u čuvenom S n a g ö v u i vozimo se po divnom jezeru, okruženom
luksusnim vilama i hotelima. To je izletište bogatog Bukurešta. Gledamo lepe
hrastove sastojine, koje se, zbog parkovnog karaktera, samo s najvećim oprezom iskorišćuju.
Nakon kratkog boravka u Tiganesti (SI. 16) sa velikim rasadnikom domaćeg
i inostranog drveća nastavljamo put prema tercijernim brežuljcima, čuvenim sa svojeg
rudnog blaga i petrolejskih izvora. Prolazimo kroz Ploesti, grad čuven s mnogobrojnih
rafinerija petroleja, da se zaustavimo u M o r e n i, gde nam cela šuma tornjeva označuje
izvore nafte. Posle obeda pregledamo praćeni šefom šumske uprave i pretstavnicima
preduzeća ćeli proces rada počam od bušenja na velikim dubinama po 700 do
1000 m pa i više, pa sve do otvorenih izvora, u kojima danju i noću kulja nafta iz
zemljine utrobe (SI. 17). Tu su i rafinerije, sve vrlo zanimivo, ali naš put je još dalek.
Do Sinaje je još oko 60 km, a visinska razlika nekih 600 m. Preko Campine, koja pretstavlja
nekadanji centar naftinih izvora, koji su već skoro iscrpljenî, uspinjemo se
romantičnom dolinom Prahove i brzo prolazimo kroz dve šumske podzone: hrasta i
bukve da uđemo u podzonu četinara. Široko korito reke, puno kamenja, postaje sve uže


SI. 18. Velika pregrada pred Sinajom


Čuje se šum gorskih potoka koji se slivaju s velkih strmina, noseći rastresiti materijal.
Pred Sinajom ogromna ustava, veliki bujičarski rad koji zaštićuje šumsku železnicu
i put (si. 18). Već je mrak. Hladan talas planinskog večernjeg zraka pokazuje da se
krećemo u velikoj visini. Konačno se vidi neko svetlucanje, najpre pojedinačno, visoko
gore između gustog drveća, iz udaljenih vila, a onda se prosipaju ćeli mlazovi svetla
iz elegantnih hotela i luksusnih vila: ulazimo u Sinaju. Studenti su smešteni u novoj
zgradi sagrađenoj za studente šumarstva koji ovamo dolaze na praktična vežbanja;
ovakih domova ima na više mesta po rumunjskim šumama.


Ujutro se ustaje rano, jer u ovim visinama čovek se brzo oporavlja od telesnog
umora. Vreme je lepo, ali sunčani zraci se kasno pojavljuju na rubovima visokih planinskih
vrhova koji okružuju usku dolinu Prahove, pritešnjenu strmim padinama, načičkanim
divnim vilama što vire iz gustih smrekovih šuma. Svež planinski zrak i lepote
romantične prirode stvaraju odlično raspoloženje. Autom pravimo malu šetnju po divno
uređenim šumama parkovnog karaktera, idemo do čuvenog dvorca Peleš (SI. 19),
letnikovca Kraljevske porodice, u koji ne možemo zbog prisutnosti visokih gosti, ali
i iz vana daje prekrasna arhitektura u veličanstvenoj prirodnoj okolini snažan utisak.
Tu se opraštamo od gg. ljubaznih domaćina direktora Nedelkovića i šefa Sum. uprave


557