DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1936 str. 38 <-- 38 --> PDF |
SAOPĆENJA EKSKURZIJA U BUGARSKU I RUMUNIJU. Nema valjda zvanja u kojem bi ekskurzije imale tako velik značaj kao u šumarstvu. To je u vezi sa prirodom šumskog gospodarstva, uslovljenog raznolikim prirodnim i ekonomskim uslovima te dugim vremenskim periodima, usled čega se primena raznih metoda može proučavati samo posmatranjem mnogobrojnih slučajeva, nastalih pod različitim uslovima i posmatranih u raznim fazarra razvitka. Za to su potrebni veliki teritoriji, na kojima iste fitosocioloske prilike i jednaki uslovi gospodarenja omogućuju komparaciju. Kako se koincidencija svih tih pojava ne nalazi uvek u jednoj oblasti rada potrebno je da se nužni uzori i primeri potraže često i u udaljenim oblastima, pa i preko linija povučenih granicama pojedinih država. Veliki prijatelj našeg šumarstva i poznati čehoslovački naučenjak prof Opletal rekao je jednom, da akademski obrazovan šumar treba poznavati šume ćele Evrope, da bi bio u stanju da u šumu i šumsko gospodarstvo vlastite zemlje unese iskustva stečena kod kuće i u inostranstvu i da za svaki pojedinačni slučaj ta iskustva kritički formuliše i primeni. Za univerzitetskog profesora, po njegovom mišljenju, nije ni to dovoljno; on treba, da se potrudi da upozna šume celog sveta. Ako ova tvrdnja i ne mora vrediti doslovno za svakog pojedinog šum. stručnjaka, ona bez sumnje treba da vredi za izvesni broj onih medju njima, koji su pozvani da po svojim položajima upravljaju sudbinom šuma vlastite domovine. Zbog toga i vidimo, da pojedine države, naročito Japan, nordijske zemlje, Nemačka, Francuska i dr. polažu veliku važnost na ovo pitanje i njihove šumarske stručnjake možemo susresti na naučnim ekskurzijama po šumama svih kontinenata. Nastaje pitanje: u kojem obimu treba da se kreću ekskurzije studenata na šumarskim fakultetima? Nije potrebno dokazivati od kakvog su značaja za njih ekskurzije. Moderna nastava polaže sve veću važnost na praktičnu obuku; u mnogim zemljama provode studenti šum, vis. škola ćele mesece na terenskim radovima i naučnim ekskurzijama, počatn od manjih, specijalnih za pojedine predmete pa sve do velikih univerzalnih. Trebalo bi da studenti već za vreme svojeg školovanja, što preko školskih ferija a što putem ekskurzija, upoznaju veći deo šuma vlastite domovine, ali svakako barem najvažnije objekte šumarskih radova u svim tipičnim vrstama domaćih šuma, počam od onih u poplavnim područjima pa sve do onih na visokim planinama. Kao završetak svega mogla bi doći ponekad i ekskurzija u inostranstvo kako radi proširenja vidokruga i upoznavanja izvesnih uzoraka, kakvih nema kod kuće, tako i radi opšte izobrazbe i svih ostalih koristi koje donosi putovanje po stranim zemljama. Kod nas je retko koja generacija imala sreću da svoje teoretske studije upotpuni naučnim ekskurzijama u spomenutom redosledu; više je takvih koje su iz mnogih razloga, prvenstveno iz oskudice materijalnih mogućnosti, imale vrlo malo prilike za ovaj, toliko važni praktični deo svog studija. Zato me neobično raduje, kadgod vidim da je koju generaciju, da tako kažem, poslužila sreća i dala se prilika za koju veću ekskurziju. Pogotovo, kad se srestva za ekskurziju pribavljaju vlastitom snagom, kao što je slučaj sa osnutkom ekskurzionog fonda, u koji studenti pribiru novac ulozima, raznim priredbama itd. To pokazuje svake hvale vrednu ambiciju, puno shvaćanje važnosti i simpatično pouzdanje u vlastitu snagu. Zahvaljujući sretstvima toga fonda, subvenciji Ministra šuma i rudnika kao i prilozima pojedinaca uspelo je ovogod. apsolventima šumarstva na zemunskom fakultetu da obave jednu ekskurziju u inostranstvo. Za put su odabrane zemlje: Bugarska i Kumunija. Na put je pošlo 15 studenata sa dva profesora, a put je trajao dve nedelje. Eksukurzija je bila vrlo poučna kako sa čisto stručnog tako i sa šireg ekonomsko političkog, feocijalnog, etnografskog, turističkog itd. gledišta, pa bi i za širi stručni fo 544 |