DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1936 str. 35 <-- 35 --> PDF |
U granicama za u = o i o = 0.43 d ona će davati rezultate za ležišta nešto niže od ^-rezultata, što će za sigurnost razsporedjaja pila biti sasvim korisno. Po svojoj jednostavnosti može se vrlo lako pamtiti i upotrijebiti. Navešću jedan primjer za upotrebu praktične formule za nisko prizmiranje: bukov trupac prve klase promjera d=60 cm ima se piliti tako, da se dobije kvalitativno najbolja roba. Promjer srca kod trupca d=00cm prve klase iznosi 20 cm, to znači da ćemo prizmirati trupac na visinu prizme u = 20cm = 0.33 pa ćemo ležište računati po praktičnoj formuli za tu zonu: /JPJ = d — — = 60 — 5 = 55 cm /g = V Rezultat po praktičnoj formuli razlikuje se od g-rezultata za 1.5 cm a kako Abel es preporuča da se radi sigurnosti od #-rezultata odbije 1 cm do 1.5 cm, to će naš praktični rezultat biti upravo jednak Abelesovora sigurnosnom s-rezultatu. Nešto niži rezultat praktične formule konveniraće nam u ovom slučaju radi sigurnijeg razmještaja pila, jer je baš bukovina drvo, koje se ne odlikuje cilindričnom formom. Upotrijebimo li za naš primjer praktičnu formulu za središnju zonu: lp = d f 3- — v = 60 + 20 — 20 = 60 cm dobivamo veći rezultat od geometrijskog t. j . dobivamo, da je ležište prizme upravo jednako promjeru trupca, što naravno nije moguće (Kod obračunavanja ležišta u ovom primjeru nismo visini prizme u = 20cm dali prid, koji se u praksi mora dati). Praktična formula za obračunavanje ležišta u vanjskoj zoni prizmiramja. Vrlo visoko prizmiranje, gdje je visina prizme y>0.90c/, rijetko će kad u praksi doći, jer je nerentabilno radi malog ležišta prizme, pa prema tome i malog broja paralelno okrajčanih sortimenata spram neokrajčanih, koji se nalaze izvan ležišta prizme. No ako ipak želimo pronaći kakav praktičan ključ za obračunavanje ležišta prizme i u ovoj zoni, to ćemo postupiti analogno kao kod izvoda praktične formule za nisko prizmiranje. Postavimo li pravac p3 kroz točke B (0.90 d; 0.43 d) i D (1.0 d; 0.0 dj, to ćemo dobiti njegovu jednadžbu / = 4 d — 4o = 4 (d — o) . . . (li) a to je druga moja praktična formula za obračunavanje ležišta kod visokog prizmiranja, koja daje nešto niže rezultate od geometrijskih. Razmatranje o apsolutnim i relativnim greškama može se vrlo lako provesti kao i kod drugih dviju praktičnih formula. U svakom slučaju biće bolje u ovoj zoni računati po Pitagorinom stavku, jer ako već dodje u praksi do visokog prizmiranja, znači, da je neki specijalni slučaj piljenja, kod kojega se ležište prizme mora što točnije proračunati. 541 3 |