DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1936 str. 25 <-- 25 --> PDF |
dicago minima, M. falcata, Silene otites, S. conica, Asparagus officinalis, Astragalus onobrychis, Filipendula hexapetala, Mattia umbelata, Paeonia latisecta i dr. Od grmlja i drveća nalazimo ovdje sve vrste, koje su kod flore spomenute. Na zemljištima sa skupinom Festuca sulcata mogu se sa vrlo dobrim uspjehom uzgajati najvrednije vrste drveća kao Robinia pseudoacacia, Tilia tomentosa. Quercus robur, Juglans nigra, Populus canadensis i sva druge do sada pomenute vrste drveća. Na sjeveroistočnom i sjevernom dijelu, gdje ima u zemljištu više gline, mogu se još uzgajati i Ulmus glabra, Acer campestre i Carpinus betulus. I ovdje se nalaze prelazi prema Cynodon dacxylonu i prema Festuca vaginata. Dok subasocijacija Festuca sulcata — Cynodon dactylon predstavlja dobro, to subasocijacija Festuca sulcata — Festuca vaginata predstavlja već nešto lošije zemljište. Sasvim razumljivo da će se na takovim mjestima bagrem, kanadska topola i hrast već s manjim uspjehom moći uzgajati, dok će druge vrste drveća moći i ovdje dosta dobro uspijevati. Naročito treba ovdje istaći podskupinu Festuca sulcata — Dactvlis glomerata, koja pokazuje najplodnija zemljišta, a to su neka manja zaklonjena mjesta na sjeveroistočnim i sjevernim stranama. U ovoj subasocijaciji treba od trava, osim Festuca sulcata i Dactylis glomerata, da se spomenu: Poa angustifolia, P. pratensis, Euphorbia cyparissias, Asparagus officinalis, Salvia pratensis, Briza nedia, Trifolium pratense, Pimpinella saxifraga, Filipendula hexapetala, Carduus nutans i dr. Na ovakovim će se mjestima moći sa uspjehom da uzgajaju sve vrste drveća, koje u dotičnoj zoni mogu uopće da uspijevaju. Korov i označuju uvijek najbolje dijelove zemljišta sa vrlo mnogo humusa, kao što su dubrišta, plandišta, torine, zakućnice i si. Od korova su česti: Torilis Anthriscus, Anthriscus trichosperma, Urtica dioica, Euphorbia cyparissias, Datura Stramonium, Sinapis arvensis, Salsola Kali, Amarantus albus, Chenopodium hybridum, Ch. album, Atriplex litorale, Xanthium spinosum, Lapula echinata i dr. Razumije se, da se na ovakovim mjestima mogu uzgajati sve vrste drveća, koje u dotičnoj zoni mogu da uspijevaju. Kao što je već u par mahova spomenuto, sjeverne ekspozicije, sjeverni dijelovi nanosa i brda znaju redovito imati za .-.—1 stupnja bolji bonitet nego južne ekspozicije iz razloga, što su manje izložene jakom utjecaju sunca i isparivanja, i ako su im druga fizikalna i hemijska svojstva ista. Kod pošumljivanja to se mora imati pred očima. Sve što je rečeno o biljnim asocijacijama ili skupinama, odnosi se na ocjenu tipa i boniteta onih dijelova zemljišta, koji su sa travom obrasli, dakle na čistine i pašnjake, jer za njih nemamo nikakovoga drugoga pouzdanijega i bržega mjerila za određivanje boniteta i tipa zemljišta. Čistine se inače u prvom redu moraju pošumiti. Ako je zemljište obraslo šumom, grmljem i drvećem, onda ćemo bo nitet takovoga zemljišta morati i moći odrediti samo pomoću drveća, koje na njemu i sa kakovim uspjehom uspijeva, pošto u zasjeni pod dr većem — već prema vrsti drveta i sklopa — sasvijem druge trave uspije vaju nego na čistini, ma da je bonitet isti. Dosadanje vršene probe, us pjeli ili neuspjeli pokusi pošumljavanja daće nam stanovit sud o tome, kakovo je to zemljište. Na prvi se pogled može ustanoviti, koje drvo i 531 |