DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1936 str. 22 <-- 22 --> PDF |
Fe s tuca vaginata označava redovito najlošiji suhi dio pijeska (osim subasocijacije Festuca vaginata — Salix rosmarinifolia), dok su Molinia coerulea i Salix rosmarinifolia označavale najlošiji perio dičn o vlažn i dio Pijeska. Dosta velik i gol dio Deliblatskoga Pijeska oko sredine i na jugoistoku zauzima ova skupina. Opća karakteristika takovoga zemljišta jest krupan pijesak, šljunak, pužići, grumenje i pločice sa vrlo malo gline i humusa. Jako je često takovo zemljište poradi mehanički skrutnutoga taloga, što pokazuju pločice, neprobojno. Na površini zemljišta nalaze se vrlo karakteristične mahovine i lišajevi, koji označuju lošo zemljište. Tako od mahovina: Tortella tortuosa, T. ruralis, od lišajeva: Calophaca ferruginea, Diploschistes scruposus, Lecanora lentigera i dr. Uzrast trava ovdje je slab, dok je obrast vrlo rijedak. Već prema tome, koje se trave uz Festuca vaginata najviše pojavljuju, možemo u glavnom razlikovati subasocijacije: Festuca vaginata — Fumana vulgaris, Festuca vaginata — Štipa pennata i Festuca vaginata — Festuca sulcata. Međutim može tu da bude još mnogo drugih subasocijacija kao Festuca vaginata — Calamagrostis epigeios, Festuca vaginata — Salix rosmarinifolia i dr. Subasocijacija Festuca vaginata — Fumana vulgaris (procumbens), pokazuje najlošije suhe dijelove pijeska isto tako kao što i Molinia coerulea pokazuje najlošije periodično vlažne dijelove pijeska. Obrast je trava na ovakvim mjestima najređi i kreće se O´l—0´4. Uz Festuca vaginata i Fumana vulgaris nadu se ovdje pojedini strukovi trava: Minuartia setacea, Poa bulbosa, Linum glabrescens, Silene otites, Scabiosa ochroleuca. Od grmlja i drveća možemo ovdje jedino naći Junipeius communis. Na ovakovim mjestima može se jedino uzgajati kržljava Juniperus communis i kržljavi Pinus L. autriaca i P. silvestris, tek kao prelazno drveće za popravljanje zemljišta. Nešto bolji stadij ovakovoga zemljišta, dakle s nešto malo krupnih dijelova, a više gline i humusa pokazuje subasocijacija Festuca vaginata — Štipa pennata. Obrast je trava bolji i kreće se do 0´6, uzrast je isto bolji. Osim već spomenutih mahovina, lišajeva i trava nalaze se ovdje uz Festuca vaginata i Štipa penata, Euphorbia Gerardiana, Gypsophila paniculata, Artemisia campestris, Svrenia cana, Centaurea Tauscheri i dr. Od grmja i drveća nade se na ovakovim mjestima Juniperus communis i kržljavi Cotinus cogyggria, Populus alba, P. nigra, P. italica. Na ovakova se mjesta mogu saditi Juniperus communis, J. virginiana, Pinus L. austriaca, P. silvestris i eventualno ponešto Populus nigra i P. italica. Na više zaklonjenim i od sunca donekle zaštićenim dijelovima prema sjeverozapadu preovladuje subasocijacija Festuca vaginata — Festuca sulacata, pošto je na takovim mjestima isparivanje nešto manje nego na mjestima izloženima jakom utjecaju sunca — na južnim ekspozicijama. Uzrast i obrast trava ovdje je još bolji i može biti do 0´8. Uz Festuca vaginata i Festuca sulcata i spomenute mahovine i lišajeve nalazi se na ovakovim mjestima Alyssum tortuosum, A. arenarium, Artemisia campestris, Koeleria glauca, Stachis recta, Onobrychis arenaria, Gypsophila paniculata, Euphorbia Gerardiana i dr. Od grmlja i drveća nalazimo ovdje Juniperus communis, Cotinus cogyggria, Crategus monogyna, Berbens vulgaris, Prunus Mahaleb, Populus alba, P. nigra i P. italica. Na ovakova se mjesta mogu saditi Juniperus virginiana, Pinus L. austriaca, P. silvestris, Prunus Maleb, ponešto Populus nigra, P. italica i eventualno ponegdje Betula verrucosa, Robinia pseudoacacia i Tilia tomentosa. 528 |