DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1936 str. 12 <-- 12 --> PDF |
.......... ......... . ......... ... .... ... ...... .... je ...... ....... .. ......... . ......... ..... ......... — ...... ..... .... ...., .., ... ..... ....... ....... . .. ... .... .. .... ........ .. ..... ......... ........ ...... . ........ .... ......... Ing. TEODOR ŠPANOVIĆ (SAR A]EVO): DELIBLATSKI PIJESAK (LES SABLES DE DELIBLATO) (Nastavak — Suite) 2. Bonjtiranje i tipiranje zemljišta Deliblatskoga Pijeska, te odabiranje vrsta drveća, koje na pojedinim tipovima zemljišta mogu uspijevati. Rečeno je da šumi u prvom redu pripada najvažnija uloga pri popravljanju zemljišta Deliblatskoga Pijeska. Bez tačnijega upoznavanja i određivanja tipova boniteta zemljišta i njihovih svojstava nemoguće je izabrati potrebne vrste drveća za pošumljavanje tih pojedinih tipova i boniteta i kasnije gospodarenje. Mnogi se dosadanji neuspjesi imaju pripisati nepoznavanju boniteta zemljišta i rdavom izboru vrsta drveća. Po S t e bu t u ocjena nekoga zemljišta s obzirom na njegovu kulturnu vrijednost, na njegovu produktivnu snagu ili sposobnost, da proizvodi biljnu masu, zove se bonitiranje zemljišta. Bonitet se nekoga zemljišta određuje po hemijskim svojstvima zemljišta, koliko ima fosfora, azota, kalija, kreča u stanju pristupačnom za biljku po njegovim fizikalnim svojstvima, sastavu i strukturi, sadržaju pijeska, gline, humusa, kreča i vode; po biljnim asocijacijama t. j . kakove sve vrste trava, drveća ili grmlja, sa kakovim uzrastom i prinosom nalazimo na dotičnom zemljištu, i na koncu prema statističkim metodama i podacima o rasprostiranju pojedinih biljaka i kultura. Najtačnije će biti određen bonitet zemljišta, ako njegovu produktivnost prosuđujemo na osnovi svih pomenutih hemijsko- fizikalno-biološko-statističkih osobina uz primjene više raznih metoda. Bonitet se zemljišta može direktno odrediti ogledima u većemu ili manjemu opsegu, analizom hemijskih i fizikalnih svojstava zemljišta, odnosima zemlje prema vodi, zraku, toploti i makro- i mikroorganizmima; indirektno po osobinama koje stoje u uzročnoj ili kauzalnoj vezi sa produktivnošću zemljišta ili po tipu dotičnoga zemljišta. Fizikalna i kemijska svojstva tla poslije W e s s e 1 y a nije na žalost niko dalje ispitivao tako da o tome nemamo nikakovih sigurnih podataka. U praksi smo redovito ili u najviše slučajeva prisiljeni da ocjenjujemo bonitet zemljišta prema okularnoj procjeni fizikalnih i hemijskih svojstava tla. Ovdje se ocjenjivanje boniteta vrši prema krupnoći i boji pijeska i proporciji smjese pijeska, humusa i gline. Na taj je način i napravio A j t a y svoju podjelu pijeska na četiri bonitetna razreda. Po Ajtavu: I. bonitetni razred predstavlja najplodnije crno-smede zemljište pijeska, koje se sastoji iz najsitnijih i najfinijih čestica pijeska sa najvećom i najdubljom primjesom humusa i gline. To su redovito dubrišta, smetišta, 518 |