DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1936 str. 48 <-- 48 --> PDF |
Os caracteres anatomicos das madeiras zapravo je samo poseban otisak iz spomenutog Izvještaja (biltena). Autor iznosi u prvom redu kratak historijat rada oko unifikacije terminologije anatomskih elemenata drva, koju unifikaciju sprovodi »International Association of Wood Anatomist« (I. A. W. A.), formirani konačno u 1931 god. za vrijeme trajanja međunarodnog drvarskog i šumarskog kongresa u Parizu. Zatim je prikazana metoda rada, po kojem se promatraju rezultati i donose daljnji zaključci. Iza toga slijedi prikaz elemenata drva Gymnosperma i Dicotiledona, koji su elementi grupirani u 3 skupine: skupina trahealnih elemenata, skupina drvnih elemenata i skupina parenhima. Iako je jezik knjige španjolski, uz pripomoć brojnih slika može se čovjek lako snaći u njoj i da se posluži njezinim sadržajem. Leis Flatlestaes dos Estados naslov je drugom dijelu Šumarskog zakonodavstva (Legislaçao florestal). Prvi dio sadrži »historijske« zakone´ i odredbe od god. 1789 do 1889. Knjiga obuhvata 400 stranica teksta sloga ovih redaka. Materija je iznesena po geografskom kriteriju odnosno zakonodavstvu i odredbe pojedinih saveznih država čine jednu cjelinu. Broj odredaba, kao (i opseg te karakter istih mijenja se prema pojedinoj državi. Codig o Floresta l (Zakon o šumama) proglašen je dekretom br. 23.793 od 23 januara 1934 god. (113 god. nezavisnosti i 46. republike, kako se veli u datiranju zakona). Iza uvodne glave (I.), koja govori p primjeni zakona s obzirom na interese, osobe i objekte, slijedi druga, u kojoj je provedena klasifikacija šume. Art. 4. Zakona dijeli sve šume u 4 skupine: zaštitne (u koje se ubrajaju i one koje služe kao skloništa rijetkih vrsta urođene faune); one koje služe kao narodni parkovi bilo za nauku bilo za razonodu (odmor), pa su ovdje obuhvaćeni i gradski perivoji; uzorne; gospodarske t. j . koje ne izvršuju ni jednu od gornjih zadaća nego su u prvom redu ekonomski objekti. Klasifikaciju šuma vrši Ministarstvo agrikulture. Treća glava govori o iskorišćavanju šuma. U prvom redu definiraju se šumski produkti, u koje se ubraja: drvo, korijenje, gomolje, kora, lišće, cvijeće, plodovi, smola, liko, kao i uopće sve ostalo od šumskog bilja. Posebni odsjeci govore o eksploataciji državnih šuma, pa o intenzivnoj i ograničenoj produkciji. Ova posljednja primjenjuje se za zaštitne šume, parkove ili modelne. U glavi o šumarskoj policiji vrši se raspodjela čuvanja i nadzora šuma i objekata pod kompetencijom ovoga zakona. Kaznene odredbe naročito su stroge u po gleđu požara, kojeg se podmetnuće kazni do 3 godine zatvora i 10.000 $ novčane kazne; oštećenje primjeraka rijetkih vrsta flore ili faune nastoji se zapriječiti odredbom kazne od 3 mjeseca zatvora i globom od 1.000 $. Posebna glava govori o kaznenom postupku. Glava VII Zakona govori o šumskom; fondu, kojim upravlja šumarski savjet (Conselo Florestal). O sastavu, dužnostima i radu Šumarskog savjeta govori glava VIII. Šumjarski savjet ima sjedište u Rio de Janeiro, a sastavljen je od predstavnika Narodnog muzeja, Botaničkog vrta Sveučilišta u Rio de Janeiro, odsjeka za zaštitu biljne produkcije, Brazilskog Touring Club-a, Odjeljenja državnih puteva, Šumarskog odsjeka, kao i drugih specijalista imenovanih po predsjedniku Republike. Ovaj Šumarski savjet po namjeni Zakona stvarni je mentor šumarske politike u Brazilci. Zakon je stupio na snagu 21 juna 1935 godine. Ing. O. Pi ško ri ć. ZBORNIK ŠUMARSKIH ZAKONA I PROPISA III. dio izaći će iz štampe početkom septembra 1936 godine. 506 |