DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1936 str. 47 <-- 47 --> PDF |
opis šuma i šumskog drveća na tom predjelu. Spominje Pinus ieucodermis (muniku), koji tu dolazi u grupama između 1400—1650 m nadmorske visine, a pojedinačno se diže i do 1800 m n. v. i razlikuje se uspravnim rastom od klekovine (Pinus montana v. pumilio), koja dolazi u istim visinama. Na koncu knjižice u dodatku nalazi se popis planinarskih društava i pogodnosti, koje uživaju njihovi članovi, člančić o novom (starom unificiranom) obilježavanju planinarskih puteva, popis planinarskih kuća i skloništa (društvene i državne kuće/, obskrbljene ili neobskrbljene sa naznačenim brojem ležaja), članak o planinarskoj opremi i prvoj pomoći u planini. Zaštiti prirode posveće´ne su svega tri stranice, što smatram da je veliki nedostatak ove knjižice. Priložen je također i indeks lokalnih naziva upotrijebljenih u knjižici. Fotografije, kojih ima 54, vrlo su uspjele i mjestimice odlično nadopunjavaju manjkavi tekst. Karte, koje su priložene svakoj planini, daju mogućnost dosta dobre i brze orijentacije u terenu. Za nas šumare je od značajne vrijednosti svaka iole organizovana akcija planinarskih društava, jer iz dobrih i svjesnih planinara dobivamo saradnike u podizanja i čuvanju šuma. Splitska planinarska društva učinila su mnogo oko pošumljenja primorskog krša i na tome se ne smije stati. 1 ostala planinarska društva, naročito ona, koja se nalaze u Sarajevu, u području kontinentalnog krasa, trebala bi također da si uzmu u program propagandu šumarstva među svojim članovima, a i sama sudjelovat kod podizanja i zaštite šuma. Mislim da nije dovoljno samo pružiti priliku ljudima, da se mogu uputiti i sigurni osjećati u planinama i šumama, graditi skloništa, a zaboravljati, da se te ljude također mora uputiti u čuvanje i podizanje onog, u čemu nalaze »razonodu«. To neka se smatra samo kao dobronamjerna uputa njihovoj budućoj djelatnosti. Konačno možemo zaključiti, da je ova knjižica popunila osjetnu prazninu u našoj planinarskoj literaturi i s time što je dan prvi put jedan opširniji naučni prikaz bosanskih planina. Prelazeći preko njenih sitnijih (ali ne nepopravljivih) nedostataka možemo je svakome preporučiti. P a>v a o Fukar e k, student šumarstva TRI KNJIGE BRAZILIJANSKOG MINISTARSTVA AGRIKULTURE. Šumarstvo u Udruženim državama BraziLje (koja zaprema 8,5 milijuna km´2 napučenih s 42 milijuna stanovnika) u upravnom i nadzornom pogledu u jednim je rukama s poljoprivredom i rudarstvom kao Ministerio da Agricultura. Rad u ministarstvu podijeljen je na odjeljenja: državni sekretarijat (Secretaria de estado), mineralne produkcije (Departemento nacional da producçao mineral), vegetabilne produkcije (Departemento nacional da producçao végétal) i animalne (Derpartemento nacional da producçao animal). Razumljivo je, da šumarstvo dolazi u odjeljenje vegetabilne produkcije čineći s vodarstvom i kolonizacijom jedan odsjek (Serviço de Irrigaçao, Reflorestamento e Colonizaçao). Radi bolje orijentacije u ovoj grupaciji navodim ostale odsjeke Odeljenja vegetabilne proizvodnje, koji su: generalna direkcija, biljni biološki institut, agrokemijski institut, zaštita biljne produkcije, zdravstvena obrana bilja, tekstilno bilje, voćarstvo i kava. U sklopu sekretarijata nalazi se Statistički ured (s posebnim odsjekom za publicistiku), te ured za organizaciju i obranu produkcije. Publicistički odsjek Statističkog ureda izdaje Boletin do Ministerio da Agricultura i ostale publikacije, od kojih je J. Š. U. u 1935 god. dobilo A. de Mi ran´da B aštos : Os caracteres anatomicas das madeiras, P. F. de S o n z a : Legislaçao florestal, secunda parte i Codigo florestal. Sve su ove knjige štampane u štampariji istog ministarstva. 505 |
| ŠUMARSKI LIST 9/1936 str. 48 <-- 48 --> PDF |
Os caracteres anatomicos das madeiras zapravo je samo poseban otisak iz spomenutog Izvještaja (biltena). Autor iznosi u prvom redu kratak historijat rada oko unifikacije terminologije anatomskih elemenata drva, koju unifikaciju sprovodi »International Association of Wood Anatomist« (I. A. W. A.), formirani konačno u 1931 god. za vrijeme trajanja međunarodnog drvarskog i šumarskog kongresa u Parizu. Zatim je prikazana metoda rada, po kojem se promatraju rezultati i donose daljnji zaključci. Iza toga slijedi prikaz elemenata drva Gymnosperma i Dicotiledona, koji su elementi grupirani u 3 skupine: skupina trahealnih elemenata, skupina drvnih elemenata i skupina parenhima. Iako je jezik knjige španjolski, uz pripomoć brojnih slika može se čovjek lako snaći u njoj i da se posluži njezinim sadržajem. Leis Flatlestaes dos Estados naslov je drugom dijelu Šumarskog zakonodavstva (Legislaçao florestal). Prvi dio sadrži »historijske« zakone´ i odredbe od god. 1789 do 1889. Knjiga obuhvata 400 stranica teksta sloga ovih redaka. Materija je iznesena po geografskom kriteriju odnosno zakonodavstvu i odredbe pojedinih saveznih država čine jednu cjelinu. Broj odredaba, kao (i opseg te karakter istih mijenja se prema pojedinoj državi. Codig o Floresta l (Zakon o šumama) proglašen je dekretom br. 23.793 od 23 januara 1934 god. (113 god. nezavisnosti i 46. republike, kako se veli u datiranju zakona). Iza uvodne glave (I.), koja govori p primjeni zakona s obzirom na interese, osobe i objekte, slijedi druga, u kojoj je provedena klasifikacija šume. Art. 4. Zakona dijeli sve šume u 4 skupine: zaštitne (u koje se ubrajaju i one koje služe kao skloništa rijetkih vrsta urođene faune); one koje služe kao narodni parkovi bilo za nauku bilo za razonodu (odmor), pa su ovdje obuhvaćeni i gradski perivoji; uzorne; gospodarske t. j . koje ne izvršuju ni jednu od gornjih zadaća nego su u prvom redu ekonomski objekti. Klasifikaciju šuma vrši Ministarstvo agrikulture. Treća glava govori o iskorišćavanju šuma. U prvom redu definiraju se šumski produkti, u koje se ubraja: drvo, korijenje, gomolje, kora, lišće, cvijeće, plodovi, smola, liko, kao i uopće sve ostalo od šumskog bilja. Posebni odsjeci govore o eksploataciji državnih šuma, pa o intenzivnoj i ograničenoj produkciji. Ova posljednja primjenjuje se za zaštitne šume, parkove ili modelne. U glavi o šumarskoj policiji vrši se raspodjela čuvanja i nadzora šuma i objekata pod kompetencijom ovoga zakona. Kaznene odredbe naročito su stroge u po gleđu požara, kojeg se podmetnuće kazni do 3 godine zatvora i 10.000 $ novčane kazne; oštećenje primjeraka rijetkih vrsta flore ili faune nastoji se zapriječiti odredbom kazne od 3 mjeseca zatvora i globom od 1.000 $. Posebna glava govori o kaznenom postupku. Glava VII Zakona govori o šumskom; fondu, kojim upravlja šumarski savjet (Conselo Florestal). O sastavu, dužnostima i radu Šumarskog savjeta govori glava VIII. Šumjarski savjet ima sjedište u Rio de Janeiro, a sastavljen je od predstavnika Narodnog muzeja, Botaničkog vrta Sveučilišta u Rio de Janeiro, odsjeka za zaštitu biljne produkcije, Brazilskog Touring Club-a, Odjeljenja državnih puteva, Šumarskog odsjeka, kao i drugih specijalista imenovanih po predsjedniku Republike. Ovaj Šumarski savjet po namjeni Zakona stvarni je mentor šumarske politike u Brazilci. Zakon je stupio na snagu 21 juna 1935 godine. Ing. O. Pi ško ri ć. ZBORNIK ŠUMARSKIH ZAKONA I PROPISA III. dio izaći će iz štampe početkom septembra 1936 godine. 506 |
| ŠUMARSKI LIST 9/1936 str. 49 <-- 49 --> PDF |
JugoslovensUo šumarsko udruženje održaće svoju 60-tu (XV-tu) redovitu glavnu godišnju skupštinu dne 3 i 4 septembra u Zagrebu Pozivaju se gg. članovi J. Š. U. da u što većem broju sa cijenjenim obiteljima dođu na to zborovanje. Dnevni red i raspored skupštine bili su priloženi prošlom broju Šumarskog Lista. Izvještaj o radu u 1935/36 god. priložen je ovom broju. O povlastici na željeznicama biće članovi obavješteni preko dnevnih listova. Konačno molimo gg. članove, da uplate članarinu. Po Pravilima imaju na skupštini pravo glasa samo oni članovi, koji su potpuno udovoljili svojim članskim dužnostima. Uprava J. Š. U. 507 |
| ŠUMARSKI LIST 9/1936 str. 50 <-- 50 --> PDF |
Industrija oružja Borovnilc i Vrbanić Zagreb, Jurišićeva 9 ftođ Glavne pošte Telefon 59-99 Preporuče svoj cij. gg. lovcima svoje prvorazredne puške, pištolje i sav lovački pribor PREUZIMAMO sve u puskarski zanat zasijecajuće popravke oružja te izvršujemo iste najsavjesnije. — Izrađujemo lovačke puške po specijalnim narudžbama. — Prodajemo najsolidniju lovačku municiju. — Dajemo savjete i informacije u pogledu lovačkog oružja. Preuzimamo prepariranje rasnit) životinja Šumska industrija FILIPA PEUTSCHA SIHOVI Vrhovieva ulica 1 ZAGREB Telefon broj 30-47 Parna pilana u Turopolju Export najfinije hrastovine. Na skladištu ima velike količine potpuno suhe hrastove gradje svih dimenzija. Utemeljeno godine 1860. Utemeljeno godne J860. Uprava gospodarstva i šumarstva KRNDIJA NAŠICE, SLAVONIJA GOSPODARSKA I ŠUMARSKA Proizvodi i eksportira svekolike INDUSTRIJ A D. D. U ZAGREBU gospodarske i šumske proizvode 508 |