DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9/1936 str. 47     <-- 47 -->        PDF

opis šuma i šumskog drveća na tom predjelu. Spominje Pinus ieucodermis (muniku),
koji tu dolazi u grupama između 1400—1650 m nadmorske visine, a pojedinačno se
diže i do 1800 m n. v. i razlikuje se uspravnim rastom od klekovine (Pinus montana


v.
pumilio), koja dolazi u istim visinama.
Na koncu knjižice u dodatku nalazi se popis planinarskih društava i pogodnosti,
koje uživaju njihovi članovi, člančić o novom (starom unificiranom) obilježavanju planinarskih
puteva, popis planinarskih kuća i skloništa (društvene i državne kuće/,
obskrbljene ili neobskrbljene sa naznačenim brojem ležaja), članak o planinarskoj
opremi i prvoj pomoći u planini. Zaštiti prirode posveće´ne su svega tri stranice, što
smatram da je veliki nedostatak ove knjižice. Priložen je također i indeks lokalnih
naziva upotrijebljenih u knjižici. Fotografije, kojih ima 54, vrlo su uspjele i mjestimice
odlično nadopunjavaju manjkavi tekst. Karte, koje su priložene svakoj planini, daju
mogućnost dosta dobre i brze orijentacije u terenu.


Za nas šumare je od značajne vrijednosti svaka iole organizovana akcija planinarskih
društava, jer iz dobrih i svjesnih planinara dobivamo saradnike u podizanja
i čuvanju šuma. Splitska planinarska društva učinila su mnogo oko pošumljenja primorskog
krša i na tome se ne smije stati. 1 ostala planinarska društva, naročito ona,
koja se nalaze u Sarajevu, u području kontinentalnog krasa, trebala bi također da si
uzmu u program propagandu šumarstva među svojim članovima, a i sama sudjelovat
kod podizanja i zaštite šuma. Mislim da nije dovoljno samo pružiti priliku ljudima, da
se mogu uputiti i sigurni osjećati u planinama i šumama, graditi skloništa, a zaboravljati,
da se te ljude također mora uputiti u čuvanje i podizanje onog, u čemu nalaze
»razonodu«. To neka se smatra samo kao dobronamjerna uputa njihovoj budućoj
djelatnosti.


Konačno možemo zaključiti, da je ova knjižica popunila osjetnu prazninu u našoj
planinarskoj literaturi i s time što je dan prvi put jedan opširniji naučni prikaz bosanskih
planina. Prelazeći preko njenih sitnijih (ali ne nepopravljivih) nedostataka možemo
je svakome preporučiti.


P a>v a o Fukar e k, student šumarstva


TRI KNJIGE BRAZILIJANSKOG MINISTARSTVA AGRIKULTURE.


Šumarstvo u Udruženim državama BraziLje (koja zaprema 8,5 milijuna km´2
napučenih s 42 milijuna stanovnika) u upravnom i nadzornom pogledu u jednim je
rukama s poljoprivredom i rudarstvom kao Ministerio da Agricultura. Rad u ministarstvu
podijeljen je na odjeljenja: državni sekretarijat (Secretaria de estado), mineralne
produkcije (Departemento nacional da producçao mineral), vegetabilne produkcije
(Departemento nacional da producçao végétal) i animalne (Derpartemento nacional
da producçao animal). Razumljivo je, da šumarstvo dolazi u odjeljenje vegetabilne
produkcije čineći s vodarstvom i kolonizacijom jedan odsjek (Serviço de Irrigaçao,
Reflorestamento e Colonizaçao). Radi bolje orijentacije u ovoj grupaciji navodim
ostale odsjeke Odeljenja vegetabilne proizvodnje, koji su: generalna direkcija,
biljni biološki institut, agrokemijski institut, zaštita biljne produkcije, zdravstvena obrana
bilja, tekstilno bilje, voćarstvo i kava. U sklopu sekretarijata nalazi se Statistički
ured (s posebnim odsjekom za publicistiku), te ured za organizaciju i obranu produkcije.


Publicistički odsjek Statističkog ureda izdaje Boletin do Ministerio da Agricultura
i ostale publikacije, od kojih je J. Š. U. u 1935 god. dobilo A. de Mi ran´da B aštos
: Os caracteres anatomicas das madeiras, P. F. de S o n z a : Legislaçao
florestal, secunda parte i Codigo florestal. Sve su ove knjige štampane u štampariji
istog ministarstva.


505