DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1936 str. 46 <-- 46 --> PDF |
na tom, da se na feljtonistički način opišu »egzotične« ljepote bosanskih pejsaža, romantične varošice, krasni vidici, »djevičanske« prašume itd. Iz bliže1 okolice Sarajeva i iz glavnih dolina rijeka Bosne, Neretve i Vrbasa, u kojima prolaze glavne saobraćajne ceste, nije se izlazilo nikud dalje. Okolina automobilskih cesta i mjesta dva tri sata udaljena od kakve veće varošice bila su uvijek »zahvalni« materijal za obradbu planinarskog štiva. Ova knjižica sigurno je jedan od prvih i markantnijih pokušaja, da se planinarenje u Bosni i Hercegovini popularizira u šire mase´, da se anarhični nedeljni »povratak prirodi«, svede u normalnu kolotečinu i konačno, da se naučna istraživanja po našim planinama pruže širem krugu naroda. Knjižica, prema obradbi svog materijala, neće da ostane samo na šablonskom i već otrcanom uveličavanju ljepote Trebevića, Jahorine, Bjelašnice i Treskavice, ona nastoji da posluži planinarima kao vodić i u dalje planinske masive: u Crvanj, čabulju, Vrati, Konjuh i u neke planine Zapadne Bosne i da im uz to naučno objasni neke od stvari ili dogođaja, koje1 će na tom svom putu zapaziti. Taj materijal još je za sada nedovoljno obrađen, jer su ij ti krajevi još do danas vrlo malo istraženi, ali se mora uočiti ovo svakako hvale vrijedno nastojanje i zaželiti da druga izdanja ove knjižice iziđu popunjena naročito naučnim i planinarskim pojedinostima iz tih manje poznatih krajeva. Redakcijski odbor, kome je bio povjeren zadatak izrade ove knjižice i koji su sačinajavali pretstavnici sarajevskih planinarskih društava (»Društvo planinara u B. i H.«, »Prijatelja Prirode«, »Kosmosa«, »Romanije« i »Bjelašnice«) nastojao je, kako se vidi, da što savjesnije izvrši datu mu zadaću, ali se nažalost ipak mjestimice opaža pomanjkanje mnogih interesantnih i važnih podataka. U redakcijskom odboru manjkao je jedan šumarski stručnjak, te je možda na taj način izostalo mnogo zanimljivih pojedinosti. Materijal, koji više nije samo opis »krasnih« vidika, uspona i »partija«, u ovom slučaju nas više zanima. Floristički i zoološki, podaci zadržavaju se na više i manje rijetkom planinskom cvijeću i na divljači, koju se može (u rijetkim slučajevima) sresti u šumama. U Zelen-gori (str. 60) spominje se samo stanište Picea. Omorike Pančić (»na oštrim stijenama Husad-pl. zvanim Sokoline«) i neka staništa grčkog javora Acer Heldreichii Ophanides (»u šumama ispod Kleka« planine istočno od Jahorine). Drugih dendroloških ili šumarskih podataka gotovo i nema. O šumama nalazimo samo mjestimice vrlo kratke opise, koji običnom laiku (a još manje šumaru) ne mogu ništa razjasniti. Pri opisivanju pojedinih planina, osim uobičajenog podvlačenja raznih »krasota«, stavljala se je najveća važnost na orografske, hidrografske, te naročito geološke i klimatske odnose. Kod toga se je nastojalo prikazati bitnost same stvari, a izostaviti sve nepotrebne (za tu svrhu) detalje1. Opisu flore i faune te naseljima i ekonomskim prilikama stanovnika posvećeno je vrlo malo prostora. Bez mnogih važnih pojedinosti taj je dio dosta blijed. U nekim pasusima navada se i priručna literatura, koja treba da posluži kao informator onome, koji za neke stvari traži detaljnije razjašnjenje, ali su to samo radovi o planinskim jezerima i stočarstvu iz Glasnika Zemaljskog Muzeja za B. i H. Pri završetku opisa svake planine nalazimo opise prilaznih puteva, razne varijante uspona, njihovo trajanje i ostale potrebne napomene za putovanje tim krajem. Opis planine Prenja je svakako najbolji dio cijele knjižice. Opisivač, iako su mu pri ruci bila vrlo skromna naučna istraživanja iz tog predjela, dao si je truda, da uz obični planinarski opis dade nešto iscrpniji pregled geoloških, botaničkih i zooloških rjrilika te planine, Tu imamo, uz opis faune (Invertebrata) jedan kratak, ah jezgrovit 504 |