DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1936 str. 40 <-- 40 --> PDF |
u glavnom zatim, da se u prvom redu količina vode u zemljištu poveća, da se količina humusa i gline poveća, a pijeska smanji barem u onim slojevima zemljišta, gdje se ima da razvija žilje. Šuma je u prvom redu sposobna da to učini na lošem i najlošijem zemljištu. Ona je jedina tamo i moguća. Za šumom dolaze travne formacije i direktno dodavanje du- bra, ako je to moguće. Popravljanjem produktivnosti zemljišta sa šumskim kulturama popravljaju se i rdava svojstva klimatskih faktora ne samo nai samom zemljištu šumske kulture, nego i na obližnjem susjednom zemljištu, jer i na zemljištu u blizini šume, dokle dopire blagotvoran utjecaj šume, temperatura je manja i isparivanje je manje, utjecaj vjetra mnogo je oslabljen. Dakle šuma popravlja lokalno i klimu, a popravljanjem klime vrši se blagotvoran utjecaj i na higijenu okoliša, ljudi, stoke i nai ostale susjedne kulture: pašnjake, oranice i vinograde. Travne formacije već nemaju toga utjecaja na popravak klime kao šuma. Prema svemu rečenome izlazi, da se rđavi dijelovi zemljišta na Pijesku bezuslovno moraju popravljati uzgojem šume, bolji dijelovi opet zbog blagotvornoga utjecaja šume na popravljanje klime i time popravljanje zemljišta, uzgojem šume i uzgojem travnih formacija. Jedno drugo nikako ne isključuje, nego još nadopunjuje. U koliko je potrebno da se od boljih dijelova izluče pašnjaci za potrebe okolišnoga stanovništva, to se jedan dio takovih čistih površina mora tako i u tolikoj mjeri zašumiti u obliku traka ili gajeva (—10%), dokle se može osjećati utjecaj šume. Ne treba se pri popravljanju produktivnosti zemljišta zavaravati nadom, dal se loša zemljišta mogu odmah i odjednom popraviti. Zato treba dulji period vremena i pomnije kulturne mjere. Već popravljanje osrednjega zemljišta ide dosta brzo ili barem mnogo brže, pošto se tu ne moraju najprvo događati procesi raspadanja, nego saimo aktiviranje asimilativa. Od šumskih uzgojnih tipova za popravljanje najlošijega zemljišta najbolji su visoki tipovi, a naročito vrste drveća, koje zasjenjuju, imadu male zahtijeve i daju dobar listinac. U tu svrhu na Pijesku u prvom redu dolaze u obzir za uzgoj drveća: bor, borovica, lipa, turska trešnja. Zatim treba koliko je moguće, uzgajati klen, grab, johu i brijest. Ovdje raspadanje i aktivisanje bolje može da drži korak sa potrebom i oduzimanjem hrane. Niski uzgojni tipovi, gdje je potreba za mineralnom hranom veća i rašćenje brže, mogu samo odgovarati na boljem pjeskovitom zemljištu. Uzgoj prvih ima u prvom redu za cilj popravljanje produktivnosti zemljišta, uzgoj drugih ima u glavnom za cilj postizavanje finansijskog efekta. (Nastavlja se — A suivre) 499 |