DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1936 str. 36 <-- 36 --> PDF |
kod onoga drveća, koje voli prostor i svjetlo (kao što su topole, bor, breza i hrast), kod drveća koje se starošću jako razrijedi i pod ikojim zemljište usljed toga gubi povoljna svojstva, grmlje kao donji sloj ili sprat sa svojim blagotvornim utjecajem čuva zemljište od pojave trava i jakoga isparivanja i isušivanja, od sabitosti zemljišta, od propadanja šumskoga pokrivača i uopšte od gubljenja povoljnih osobina zemljišta. Po Ramannuj e teren u borovoj šumi sa bukvom kao podstojnim drvetom ili grmljem imao kud i kamo bolja svojstva nego teren u borovoj šumi bez ikakvoga podstojnoga drveća ili grmlja. Taj je teren bio vlažniji, imao je bolju grudvastu strukturu, imao je dobru mekanu prostirku, probojnu za zrak i vodu i punu humifikatora. Uništavanjem šume mijenjaju se najhitniji faktori zemljišne dinamike, mijenja se sunčana energija, temperatura, osvjetljenje, mijenja se vlaga, prestaje rad žilja, zemljište dobiva destruktivni oblik, jače se ispira, ono postaje sabito i neplodno, jer nema šumske prostirke, koja ublažava skokove meteoroloških faktora, i jer je izostala humifikacija i donošenje hranivih materija putem žilja na površinu. O utjecaju travnih formacija govoreno je usporedo sa utjecajem šuma na zemljište. U aridnim i semiaridnim zonama, kao što je Vojvodina, zastupane su stepske travne formacije (stepe kovilja i pelina), koje svojim izumrlim žiljem stvaraju u površinskom sloju zemljišta, na kome mogu trave uspijevati, blagi humus, pa one prema tome popravljaju zemljište i daju mu povoljnu strukturu, pogotovo ako se pri tome uzgajaju trave koje mogu zemljište popravljati, a uništavaju se korovi koji zemljište kvare. Trave sadrže više bjelančevine nego drveće. Rastvaranje je travnih organskih materija brže nego rastvaranje šumskih organskih otpadaka. Stepske su trave kserofiti radi suhoće tla, zraka, jakoga isparivanja i transpiracije. Od trava treba zasebno spomenuti leguminoze, koje imaju duboko korijenje i vuku hranu iz dubljih slojeva prema površini. One imaju osim toga i svojstvo da vežu slobodan N iz zraka. Osobito su podesne za poboljšanje zemljišta. Pjeskovita su zemljišta vrlo zahvalna uzgoju trava leptirnjača i najprvo na njega reagiraju. Loša pjeskovita zemljišta potrebno je u prvom redu popravljati sa travama leptirnjačama. Po zakonu o minimumu (uz zakon o djelovanju vegetacijskih faktora) upotreba se dubriva uvijek ravna prema onome đubrivu, koga ima najmanje, a to su azotna dubriva. Ako uzgojem leptirnjača povećavamo omjer azotnoga dubra ili azotnih hranivih materija;, to osposobljavamo ujedno zemljište i za jače zadržavanje vlage i aktivaciju fosfornih, kalijevih i kalcijevih hranivih materija. Obogaćivanje zemljišta u mineralnim hranivim sastojcima vrši se i direktnim dodavanjem lako rastvorivih sastojaka ili dubra: u obliku davanja stajskoga dubra, u obliku torenja, u obliku davanja umjetnoga dubra i u obliku zelenoga dubra ili sideracije. Oblici dubra zavise uvijek od stanja dotičnoga zemljišta i njegove vlage. Vlažnija zemljišta zadovoljavaju se sa dubrom u manje rastvorivome obliku, dok suha zemljišta naprotiv traže dubar u vrlo lako rastvorivom obliku. Kod popravljanja produktivnosti pojedinih dijelova Deliblatskoga pijeska sa direktnim dubrenjem može doći u obzir torenje i sideracija, o čemu će biti poslije govora. Vrlo su važan faktor pri izboru načina poboljšanja produktivnosti zemljišta putem biljnih formacija svojstva biljke, zahtjevi biljke spram 494 |