DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1936 str. 35 <-- 35 --> PDF |
suši šumski teren, suši ga samo relativno, a ne i apsolutno i čuva ga od eventualnoga zabarivanja i suviše velikoga isušivanja. Jedan ogroman dio vode kod trava ispariva se putem transpiracije u atmosferu, dok se kod šume manje vode ispariva transpiracijom i veći dio vode korisnije upotrebljuje za podmirenje fizioloških potreba drveta. Lišće u šumi osim funkcija asimilacije, disanja i transpiracije proizvada sa ostalim organskim otpacima šumsku prostirku, listinac ili sušanj. Utjecaj šumske prostirke na pedološke procese šumskoga zemljišta zavisi od karaktera lišća i otpadaka, od osvjetljenja, vlaženja i dobijanja topline. Količina otpadaka i lišća zavisi od vrste drveća, sklopa i starosti drveća. Najviše lišća i otpadaka daje drveće sa gustim lišćem, ombrophili ili drveće koje ne trpi jako svjetlo, a to su od četinjara jela i smreka, a od Hšćara bukva, grab, lipa, klen, joha, brijest, manje već hrast, jasen, bor, brezai. Po Ebermayer u gusta jelova i bukova šuma daje godišnje po 1 ha do 4.000 kg listinca. Postepenim rastvaranjem i humifikacijom izvjestan se dio organske materije izgubi. Tako po E b e rmayer u šumska prostirka po hektaru u bukovoj šumi iznosi 11.000 kg, u borovoj 14.000 kg, u hrastovoj šumsko-stepskoga reona 7.000 kg. U koliko je rastvaranje šumske prostirke jače, u toliko će zemljište dobiti više humusa. Blagi humus daje uvijek trošna, elastična i utjecajem gljiva nepromijenjena šumska prostirka šuma listavih. Reakcija je ovakvoga humusa ili neutralna ili vrlo slabo kisela. Između prostirke i humusa nema nagloga prelaza. Blagi humus daje mineralne materije i hranive sastojke, koji odgovaraju prirodi otpadaka. Akumulativni je horizont pod utjecajem ovakove prostirke, koja daje humus rastresit i ima mrvičastu strukturu boljega šumskoga zemljišta. Blagi se šumski humus po svojim svojstvima približava svojstvima blagoga zasićenoga travnoga humusa. On je dubar u šumi, on je faktor za poboljšanje fizikalnih i kemijskih svojstava zemljišta, te regulator vlažnosti, jer bolje upotrijebi oborinsku vlagu. On daje zemlji kreč, jer ga dovoljno ima, i time sprječava jako ispiranje i destruktivno raspadanje. Drveće koje traži bolje i krečno zemljište sa više hranivih sastojaka, kao jasen ili klen, proizvodi blagi humus. (Šumski otpaci i šumska prostirka imaju u sebi ugljikohidrata, lignina, celuloze, tanina i smole. Sirov humus stvara debeo sloj listinca u odsustvu O i baza pri niskoj temperaturi i obilnoj vlazi. Tu se stvaraju nezasićene humusne kiseline, dok se organska materija ne rastvara. Takovo je zemljište opodzoljeno, ima rdava fizikalna i kemijska svojstva i ispiranje je zemljišta jače. Na Deliblatskom Pijesku kao i u svim suvljim predjelima Balkana ne proizvada se sirovi humus zbog visoke temperature. Jedna zasebna i vrlo važna uloga pripada šumskom grmlju i kržljavom drveću, jer se njime nastoji priroda obraniti i zaštititi od svih loših utjecaja. Džbunje i grmlje štiti zemljište od deflacije i erozije. Ono pokriva zemljište, gdjegod mu je opstanak omogućen, i štiti površinu od suvišnoga isparivanja i sušenja. Ono sprječava zemljište, da obraste travom i da se na taj način suši, pošto trave mnogo više isparivaju. Ovaj je utjecaj to veći, što je zemljište suvlje. Pod grmljem se stvara prostirka, pod grmljem se obrazuje blagi humus i zemljište se obogaćuje u mineralnim sastojcima, pod grmljem sačuva zemljište sitno-zrnastu strukturu. Kod drveća u rijetkim sastojinama sa rijetkim krošnjama, 493 |