DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1936 str. 31 <-- 31 --> PDF |
se dušik ili azot (humus) pretvara putem nitrifikacije u nitrate ili soli potrebne za uzgoj kulturnih biljki. Organska materija ili humus glavni su izvor dušičnih spojeva ili dušične hrane u zemljištu. Razumije se da zemljišta siromašna u humusu ne daju ni mnogo azotnih spojeva. Aktivacija fosfornih sastojaka već je teška, pošto se fosfor nalazi u zemljištu vezan kao apatit ili pomiješan sa glinenim česticama u obliku fosforita, kao organski mineralni spoj ili sastojak humusa i kao kalcijev fosfat. U jednom normalnom zemljištu sa dovoljno kreča nalazi se u obliku trikalcijum-fosfata Ca3/P04/2> a taj je nerastvoriv. Aktivacija se sastoji u pretvaranju trikalcijevoga fosfata u monokalcijev fosfat Ca HPO4, koji je već biljkama pristupačan, pomoću kiselina ili nezasićenih zeolita; ako je zemljište krečno, onda samo pomoću kiselina: ugljične, dušične i humusnih kiselina. Aktivacija kalijevih spojeva kod aktivnih zeolita moguća je jer se zeoliti raspadaju na baze, seskviokside i sekundarni kvare. Zeolitizacija je opet moguća, ako ima potreban rastvarač, a to su kiseline; dakle slično kao i kod fosfornih sastojaka samo ipak u mnogo pristupačnijemu obliku, jer se kalijevi minerali, kalijev klorid, kalijev sulfat i kalijev karbonat mnogo lakše rastvaraju. Aktivnost kreča sastoji se u prevođenju kalcijeva karbonata u kalcijev bikarbonat, a to sve zavisi od vode i ugljične kiseline, koje stvaraju od karbonata rastvorljivije bikarbonate. Uz dobra svojstva zemljišta, da bi ono moglo biti plodno, potrebni su i svi povoljni klimatski faktori, jer i pored najboljega normalnoga zemljišta uz rdave klimatske prilike produktivnost i plodnost tla neće biti onakova, kakova bi trebala da bude. Nekaid je klima od presudnoga utjecaja, pošto širenje biljnih formacija uslovljava u prvom redu klima. Svi procesi oko uzgoja biljnih formacijai (rastvaranje, raspadanje, spajanje i si.) koji se vrše pri asimilaciji, transpiraciji, hranjenju i prirašćivanju biljki, trebaju da imaju povoljnu temperaturu. Preniska kao i previsoka temperatura u humidnim i aridnim oblastima ometa te procese. Za to biljke najbolje i uspijevaju pri optimalnoj temperaturi. Bez potrebnoga i dovoljnoga svjetla ne mogu se vršiti funkcije asimilacije, transpiracije, hranjenja i prirašćivanja. Prejako i preslabo svjetlo opet škodi tim procesima. Apsolutna i relativna vlaga od ogromnoga su utjecaja na produktivnost zemljišta. Bez vode i vlage ne mogu se uopće zamisliti zemljišni procesi i sva zemljišna dinamika. Ova vlaga omogućuje pravilne procese i izjednačuje ekstreme. Vlaga tla zavisi od oborina, koliko ih tlo dobije, i od relativne vlage zraka. Ako je ta relativna) vlaga zraka slaba, zemljište izdaje više vlage. Zasićenost zraka vodenim parama zavisi u prvom redu od temperature. Dok je u zimi tlo i pri slaboj vlazi, ali kod niske temperature, dovoljno vlažno, dotle ono u ljeti pri visokoj temperaturi i jakom isparivanju zahtijeva osobito mnogo vlage u mjesecima junu, julu i avgustu. Tako na pr. šuma može uspješno rasti po Kaminskome samo u onim zonama, gdje u ljetnim trima mjesecima padeži iznose više od 200 m/m. Stepske formacije moraju imati 40—200 m/m padeža, dok predjeli ispod 40 m/m padeža u ljetnim mjesecima predstavljaju već pustinje. Po relativnoj vlazi mjerenoj u 13 sati šumska zona ima veću relativnu vlagu od 67%, stepe 56—67% i pustinje manju od 56%, ili minimalna vlaga u julu treba da iznosi: šumska 50—67%, stepska 35—56%. 489 |