DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9/1936 str. 3     <-- 3 -->        PDF

ŠUMARSKI ti ST


GOD, 60 SEPTEMBAR 195b


Ing. for. et abs. jur. VOJKO KOPRIVNIK (BEOGRAD) :


PRINUDNI PUT PO JUGOSLOVENSKOM
ZAKONU O ŠUMAMA


(PASSAGE DE SERVITUDE D´APRES LA LOI FORESTIERE
YOUGOSLAVE)


Kakogod je razumljivo, da Zakon o šumama donosi i odredbe o
načinu iznošenja šumskih proizvoda i upotrebi šumskih puteva u svrhe
zaštite šuma i šumskog zemljišta, ipak iznenađuje, da medu tim propisima
naidemo također na uređaj »prinudnoga puta«. Ova institucija po
svom pravnom značaju svakako je bliža materiji civilnoga ili građanskoga
prava nego kompleksu javnoga prava.


Uvod. Priznavanje prava svojine na zemljištima: (Grundeigentum) te
stvarna podela toga zemljišta sa njegovom praktičnom upotrebom povlači
neminovno potrebu za međusobnom vezom tih zemljišta. Ove veze stvaraju
putevi, drumovi, ceste i druga »saobraćajna sredstva«, kao što danas
obično nazivamo kompleks tehničkih načina svih tih teritorijalnih spona.


Ali pored najsavršenije mreže saobraćajnih sredstava nailazimo u
životu na konkretne primere, u kojima izvesno zemljište nije spojeno sa
javnim saobraćajnim sredstvom i to ili uopšte nikako ili na veoma nezgodan
način.


Državni ili javni interes nije u svima tim slučajevima tolik, da bi se
radi tih potreba sagradio naročito novi javni put Prema tome nastaje
za ovako »zatvoreno«, od tuđih zemljišta opkoljeno zemljište izvesna
nevolja i stanje nužde. Jer bez veze sa javnim saobraćajnim sredstvom
ljudima nije moguće doći do zemljišta ni od njega niti ga obrađivati,
iskorišćavati odnosno ma kako privredno upotrebljavati.


Da bi se nevolje ove vrste uklonile, pravni poredak u ljudskim zajednicama
već u rano doba civilizacije pokazuje uređaje, koji dopuštaju
prolaz preko tuđih zemljišta. Uređaji, kao što ih nalazimo kod raznih
naroda, predviđeni za uklanjanje takvih nevolja vrlo su različiti po svome
pravnom značaju, pa ćemo o tome kasnije potanje raspravljati. Za sada
konstatujemo, da takvim svrhama može da posluži više pravnih sredstava.


U prvom redu moramo da istaknemo kao najobičnije takvo sredstvo
međusobni dogovor i sporazum, u daljem ugovor, sa odgovarajućim sadržajem.
U izvesnim primitivnim zajednicama predviđa pravni poredak
reprezentantima iste (u zadrugama načelstvu) pravo da takve nevolje na


461