DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1936 str. 28 <-- 28 --> PDF |
stično, nego stavlja otpor prodiranju žilja. Povoljan sklop kod takovih zemljišta zavisi u prvom redu od prisustva dovoljne količine kreča u zemljištu. Sitno-grudvasta struktura postizava se kroz jedan duži period poboljšanjem fizikalnih svojstava zemljišta stvaranjem humusa, u prvom redu blagoga humusa, uzgojem trava ili šume, kalcifikacijom i obradom. Stvaranje humusa ili dodavanje dubriva zemljištu vrši se ili u obliku direktnoga dodavanja dubra, stajskoga dubra, torenja, umjetnoga dubra i sideracije ili uzgojem trava i drugih biljki, čiji su organi bogati u azotnim organogenim spojevima, a to su trave i drveće, koje daje dobru šumsku prostirku. Kalcifikacija se vrši ili već samim dubrenjem odnosno stvaranjem humata ili direktnim dodavanjem kreča, u koliko ga zemljište već dosta ne sadrži. Obradom se nastoji zemljištu dati sklop i stanje, koje je najpovoljnije za porozitet, prodiranje i zadržavanje vode i zraka i prodiranje žilja t. j . rastresita sitno grudvasta struktura, dakle povoljnija fizičko-mehanička svojstva. Obradom se utječe i na biološke i kemijske procese u zemljištu, na njegovu aktivaciju i stvaranje asimilativa. Sasvim je razumljivo, da uspjeh obrade zavisi uvijek od osobina samoga zemljišta, jer dok dobro zemljište zadrži svoju stabilnu strukturu kroz duži period, čitavu vegetacionu periodu, dotle rdavo zemljište sa nestabilnom strukturom ne može dugo zadržati obradom mu dan sklop, oblik i strukturu. Vrijednost nekoga zemljišta cijeni se po sposobnosti, da ono snabdijeva kulturne biljke, koje se na njemu uzgajaju, sa svima potrebama koje one traže, a to je: voda, zrak i mineralna hrana. Zemljište mora da ima takova fizikalna i kemijska svojstva, da bi omogućavala razvitak žilja i uzrast biljke. Dovoljno prisuće vode uslovljava povoljne kemijske, fiziološke, dinamičke procese; ono daje zemljištu povoljna fizikalna svojstva. Voda veže i učvršćuje čestice zemlje, povećava adheziju, ona služi kao rastvor, u kome se mnoge mineralne soli rastvaraju; ona služi kao transportno sredstvo, koje nosi hranive materije iz zemlje putem žilja, stabla ili stabljike do lišća i odavde opet u pojedine dijelove biljke. Bez dovoljno vode ne mogu se razvijati mikroorganizmi, glavni faktori za stvaranje dušika. Voda služi za održanje turgora. Bez dovoljno vode ili vlage ne može se u opće ni zamisliti klijanje i uzrast biljke, pogotovo u aridnim zonama. Najbolje zemljište crnice u pomanjkanju vlage ne može da dade željene rezultate i ne može biti dovoljno aktivno, pa je to i najveća pogreška aridnih stepskih crnica ili černozema i samo uz dovoljnu vlagu imaju takova zemljišta najobilniju floru. Svaka biljka za svoj razvitak potrebuje izvjestan dio vode, jedna više, druga manje. Može se uzeti da biljke prosječno trebaju za proizvodnju jednoga kg suhe biljne mase oko 400 kg vode. Kod kukuruza treba za jedan kilogram suhe materije 240—310 kg vode, kod djeteline 450 kg, kod zobi 520 kg. Teža zemljišta (gline, smonice, gajnjače i zemljišta sa više humusa) trebaju manje vode, dok laka zemljišta (lapornjače i pjeskulje) trebaju više. Pjeskulja treba za proizvodnju 1 kg suhe ma terije oko 600 kg. Najbolje će se biljka razvijati, ako zemljište ima 60% relativne vlage. Potreba u vodi je osobito velika u ljetnim mjesecima. Biljka uzima vodu ili vlagu iz zemlje putem žilja. U vodi rastvorene soli biljka nakon asimilacije upotrijebi za svoju ishranu, dok vodu po 486 |