DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9/1936 str. 14     <-- 14 -->        PDF

šumama od 3 prosinca 1852 god. imao je za ove svrhe posebnu odredbu
u §-u 25.


Kad se traže ovakva složenija saobraćajna sredstva, moraće vlast
uviđaju na licu mesta privući i građevinske i železničke veštake, te odluku
nadopuniti (ev. po prethodnom zahtevu potrebnih planova) u pogledu
sigurnosne, građevinske i saobraćajne policije. Stoga u takvom slučaju
lih privatna nagoda neće biti dovoljna, već će se u svakom slučaju morati
zatražiti odobrenje vlasti. Policijski propisi za takve primere još Inisu
izjednačeni, pa treba postupati po regijonalnom pravu.


Upotreba prinudnog puta mora se vršiti naravno pažljivo, da se nanosi
što manje štete, jer ovo pretstavlja osnovni uslov kod svake upotrebe
tuđe stvari po shvaćanju građanskoga prava. Uopšte se može kazati,
da će se sa strane vlasti kod određivanja pravca veličine i načina upotrebe
puta moći postupati po analogiji odredaba građanskih zakona o službenostima
kao pravno vrlo sličnim ustanovama.


Ko pak ima na pr. pravo servituta prolaza, pored njega ne bi smeo
tražiti još i pravo prinudnoga puta, osim u slučaju, ako postojeće servitutno
pravo ne bi bilo po obimu dovoljno za iznošenje konkretnih šumskih
proizvoda.


Juristički značaj prava. Institucija prinudnoga puta po novom jugoslavenskom
zakonu o šumama pokazuje pravni karakter poljskog servituta,
koji se ustanovljava putem odluke političke vlasti. Stoga se pojavljuje
i šumsko zemljište kao ovlašteničko, a susedno kao opterećeno.
Dužnost da se mora prolaz trpeti, posledica je određenog servituta,
službenosti. Prema tome pretstavlja to pravo ipak i ograničenje prava
svojine ustanovljenog po §-u 354 O. g. z. i §-u 211 srp. g. z. određeno
specijalnim zakonom. Zabeležba u zemljišne knjige dopuštena je, ali nije
neophodno potrebna. Pravo na prinudni put postoji kao pravo na zahtev
istog (Anspruchsrecht) već ipso jure, čim nastanu zakonske pretpostavke.
Ali to pravo postaje konkretno pravo upotrebe u obliku zakonske službenosti
tek izvršnošću odluke upravne vlasti. Odluci vlasti imao bi se po
tome priznati ipak konstitutivan karakter. Pravo na zahtev prinudnog
puta ne zastareva. Pravo prestaje, kad pode rok ustanovljen administrativnim
rešenjem ili kad prestaje potreba za njim (§ 86 z. o š.).


Ro´k po tekstu zakona mora da sadrži svaka glavna odluka o prinudnom
putu (§ 81 al. 3), te se mora za slučaj zabeležbe prava u zemljišnoj
knjizi i taimo označiti. Ako bi potreba za prinudnim putem trajala preko
određenoga roka, treba podneti ponovnu molbu za produženje istog.
S druge strane pak, ako bi opterećena strana smatrala, da je određen rok
suviše dugo odmeren, te da je još unutar toga roka potreba za prinudnim
putem prestala, može tražiti kod vlasti ukinuće prava prinudnog
puta shodno §-u 86 z. o š. Takav slučaj može nastupiti na pr. ako vlasnik
dobija kojim novim putem vezu sa javnim saobraćajnim sredstvom na
kojoj drugoj strani. Pogođena strana ima prava na uspostavljenje pređašnjeg
stanja.


Da može pravo prinudnoga puta biti i trajne prirode, da se zaključiti
iz zakonom predviđenog prava na otkup, koje će se realizovati samo
onda, ako je potreba prinudnog puta stalna ili bar dugotrajnija.


Legalni Servitut daje pravo na delomičnu ekspropriaciju, te se stoga
i poziva zakonska stilizacija prilikom određivanja postupka na načela
ekspropriacionog postupka (§ 81 al. 2). Stvarno puna ekspropriacija ovaj


472