DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9/1936 str. 13     <-- 13 -->        PDF

ovamo i pesak, šljunak, zemlju, kamenje, treset, sadru i si., jer se i ovo
u stvari vadi iz šumskog zemljišta, te se prema tome može smatrati proizvodom
istoga.


Ovi šumski proizvodi ne moraju poteći iz sopstvene šume. Oni mogu
biti i kupljeni, samo moraju biti, kao što smo istakli, »šumski« proizvodi.
Kao takvi opet ne moraju biti smešteni baš na šumskom zemljištu, već
se mogu sa svakog mesta, koje pokazuje zakonske pretpostavke ovog
uređaja, nakon izdate dozvole vlasti iznositi preko tuđeg imanja. I ovo je
jedna od bitnih novosti prema ranijem pravnom stanju.


Do šume, koja na pr. ne daje nijedan šumski produkt za izvoz, kao
što je slučaj kod stanovitih zaštitnih šuma, dostup ili prilaz ne može se
tražiti po ovom uređaju Zakona o šumama.


Dalje treba razlikovati, da Zakon o šumama za legitimaciju traženja
prinudnoga puta zahteva u §-u 81 doduše izvoz šumskih proizvoda, da
pak dozvoljava nakon izdate dozvole upotrebu togai puta u mnogo širem
smislu po §-u 82 Z. o š., to jest za. sve poslove, koji su u vezi sa iskorišćavanjem
dotične šume, dakle na pr. i za dovažanje alata, hrane za radnike
i slično.


Pravo na prinudni put od jedne šume do druge istoga vlasnika —
radi prenosa sadnica, humusa itd. — ne daje se Zakonom o šumama, jer
to ne bi bilo »iznošenje« u mislu zakona. Takvim se iznošenjem po našem
uverenju može smatrati samo izvoz iz šume, odnosno skladišta pa do
ivice javnog saobraćajnog sretstva, što može biti put, cesta, drum, zeleznica,
reka, obala mora, pristanište etc., ali ne i drugo kakvo privatno
imanje.


Institucijom se dalje ne može služiti onaj, koji sa poljoprivrednog
zemljišta želi izvesti žito, seno ili druge koje poljoprivredne produkte.
Ali ako je dozvoljen put za iznošenje šumskih produkata, na pr. kod čiste
seče na relativno šumskom tlu, koje se nakon toga krči i iskorišćuje
šumsko-poljskim gospodarstvom, može se po §-u 82 Z. o š. upotrebljavati
i za sve ove poljoprivredne poslove, jer su neosporno »u vezi sa
iskorišćavanjem dotične šume«. U tome se je pravno stanje prema pređašnjem
takode u nekoliko izmenilo.


Prinudni put može se tražiti takode u smislu suupotrebe ili proširenja
prava upotrebe kakvog postojećeg puta, na pr. staze za kolski put. Po
§-u 82 Z. o š. može i prostor za privremeni smeštaj šumskih proizvoda,
dakle prostor privremenog skladišta, pored toga i prostor za istovar,
utovar ili pretovar imati značaj prinudnoga puta, te se mora i radi njih
trpeti ograničenje zemljišne svojine.


Sto se tiče načina iznošenja, on se može vršiti svima tehničkim načinima,
t. j . ljudskom snagom, snagom životinja, kolima, strojem, vučom,
spuštanjem, valjanjem itd.


Da li može prinudni put za iznošenje biti i točilo, čekrk, žičana tili
atheziona železnica, o tome Zakon o šumama nema naročitog opredelenja.
Svakako se mora pravo prinudnoga puta u interesu savremene
šumske privrede tumačiti u smislu pojma »sretstva za iznošenje« šumskih
proizvoda ma koje vrste moderne tehnike, samo da je prikladno za izvoz
konkretnih šumskih proizvoda, te da ne tereti tuđe zemljište jače, nego
li je neophodno potrebno. Ovo ima da oceni vlast. Svakako moraju postojati
i u ovim slučajevima sve zakonske pretpostavke. Raniji Zakon o


471