DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9/1936 str. 10     <-- 10 -->        PDF

U poslednjoj alineji §-a 1 predviđao je taj Zakon, da se prinudni put
za šumske nekretnine ne može izdejstvovati po ovom specijalnom zakonu,
svakako zbog postojećeg uređaja u Zakonu o šumama. Ali ovaj novi
specijalni Zakon o nužnim prolazima obradio je pitanje na tako širokoj
bazi i s obzirom na potrebe modernih privrednih prilika, da je šumski
posed naročito veleposed dosta teško osetio ovo isključenje od upotrebe
i blagodati tog savremenog zakona. Zajednička akcija šumarskih i trgovačko-
industrijskih organizacija postigla je, da je na kraju Zakonom od
9 januara 1913 god. (RGBI. No 7) ova isključujuća klauzula §-a 1 ukinuta.
Time je novi specijalni zakon o nužnim prolazima od 1896 god. na gore
označenim područjima stupio u važnost također za šumski prinudni put.
Premda su ostale uporedo sa njim još i na snazi odredbe Zakona o šumama,
po kojima je pitanje prinudnog puta rešavala politička vlast, ipak
je u većini slučajeva, osobito većeg obima, od sada upotrebljavan put
redovite parnice pred građanskim sudovima na osnovu cit. specijalnoga
zakona. Na području biv. kr. Hrv. i Slav. donet je po tome uzoru Zakon


o
nužnim prolazim aod 6 VI 1906 god., ali kao upravni Zakon.
Za principijelno preuzimanje uređaja o prinudnom putu u novi
Jugoslovenski zakon o šumama pre svega je govorila činjenica, da to
pitanje prinudnog puta u Jugoslaviji još nije regulisano na jedinstven
način. Ali premda je ovaj uređaj u načelu preuzet, ipak se mora naglasiti,
da je prema ranijim propisima vidno izmenjen i dopunjen, tako da
se njime donosi stanovito novo uređenje institucije prinudnoga puta, za
sva ujedinjena pravna područja Jugoslavije.


Termin »prinudni put«. Pre nego što uđemo u potanje raspravljanje
uređaja prinudnog puta po novom pravnom stanju, mislimo da se osvrnemo
u nekoliko i na karakteristiku dvaju tehničkih termina, koja smo
do sada upotrebljavali promiskue, a to su izrazi »prinudni put« i »nužni
prolaz«. Na prvi pogled se dade primetiti, da termin »prinudni put« naglašava
više nasilni karakter uređaja prema susedu, koji ga mora silom
zakona da snosi i da trpi, kao ograničenje svoga prava svojine. Dok se


s druge strane izrazom »nužni prolaz« ističe više manje stanje nužde, u
kome se nalazi onaj, kome želi pravni poredak da priskoči u pomoć.
»Nužni prolaz« bio bi po našem mišljenju savršen termin za uredaij prava
slobodnog prolaza u stanju nužde zbog elementarnih nepogoda, kao što
nastalje kod poplava, većih zasipa, požara i si. (§ 358 Srp. ogz. i § 495
ABGB.) ili možda još za uređaj dozvoljenog prolaza radi vijanja rojeva
pčela (Srp. ogz. § 240) ili odbeglih životinja (ABGB § 384), u kojim je
slučajevima prolaz preko tuđeg zemljišta stvarno nuždam prolaz, takođe
u smislu običnog lajičkog govora. Po našem znanju dakako ovaj uži
pojam termina »nužni prolaz« do sada nije uveden u pravnu nauku,
već se upotrebljava u svoj širini za sve vrste opterećenja nužnim prolazima
kao i prinudnim putem. U tome smislu preveden je i izraz »Notweg
« po austr. Zakonu o nužnim prolazima od 7 jula 1896 (RGBl. 140),
koji važi još i danas na gore istaknutim pravnim područjima.


Prinudni put po Z. o š. iz 1929 god. Uređaj, koji želimo u ovoj raspravi
potanje obraditi, zove se po samom tekstu zakona »prinudni put«.
Vidi §§ 81 lal. 2, 82, 83, 85, 86, Z. o š. od 21 XII 1929. Stoga ćemo se i mi
služiti od sada dosledno ovim terminom te upotrebljavati izraz »nužni
prolaz« samo, kad budemo govorili o citiranom Zakonu o nužnim prolazima
od 7 jula 1896 ili o hrv. Zakonu od 6 VII 1906.


468