DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1936 str. 54 <-- 54 --> PDF |
zajma, nadalje gotovinu od Din 64.840—, koja je uložena na uložnici Državne hirjotekarne banke, i gotovinu od Din 7.284.—, koja je uložena na uložnici Štedione Savske banovine. Kr. banska uprava Savske banovine, Šef otseka za šumarstv« K a u d e r s v. r. ZAKLADE ZA ŠUMARSKO OSOBLJE, NJIHOVE UDOVE I SIROČAD NA PODRUČJU SAVSKE BANOVINE. Pod gornjim naslovom bio je u prošlom trobroju odštampan članak, kako su neke čisto šumarske zaklade bile rješenjem Ministarstva prosvjete i rješenjem prosvjetnog odjeljenja Kr. banske uprave´ Savske banovine u Zagrebu komasirane sa raznim drugim zakladama, koje nemaju nikakove veze sa šumarstvom niti sa šumarskim staležem. Svrha toga članka bila je, da se upozore svi članovi šumarskog društva, koji su tom nepravednom rješidbom bili pogođeni, da se dignu protiv te rješidbe i da mjerodavni faktori porade na tome, da se te rješidbe opozovu i spomenute zaklade ili ostave kao prvobitne zaklade ili da se pripoje postojećoj nakladi za uzgoj djece šumarskih činovnika. i Kao što se međutim vidi iz prednjeg saopćenja, šumarski odsjek Kr. banske uprave u Zagrebu podigao je već prije štampanja toga članka svoj glas protiv spomenute nepravde (što je meni bilo nepoznato). Radosna srca konstatujem sada uspjeh ove predstavke Kr. banske uprave u Zagrebu i držim ujedno, da bi te zaklade već mogle Ja počnu blagotvorno djelovati. Stoga bi bilo potrebno, da se što prije izrade nove ili ladopune postojeće zakladnice. Kako je sada »zaklada za uzgoj djece šumarskih činovnika« narasla za D 70.710, to je njeno stanje (pribrojiv tu svotu dosadanjem stanju od Din 723.968) ukupno 794.678 Dinara. — To je već vrlo lijepa svota, iz čijih se kamata već mogu da dijele potpore za djecu šumarskih činovnika. Školovanje djece je danas za roditelje vrlo velika briga, pa će im te potpore vrlo olakšati njihovo teško stanje. D. H r a d i 1. KNJIŽEVNOST Ing. A. KOSTIĆ — Ing. N. SVEČNIKOV: NIVELMAN. Beograd 1936. Knjiga obuhvata 504 stranice sa 249 slika. Cijena 120 dinara. Kad bi se grafički prikazao razvoj geodetske literature na našem jeziku, dobio bi se dosta interesantan grafikon. Začetak bi mu bio negdje u šestom ili sedmom deceniju prošlog stoljeća. Što se udžbenik a tiče, koliko mi je poznato, prvi je takav udžbenik iz geodezije štampan godine 1874 u Zagrebu. To je »Geodezija« Dr. Vjekoslava Kereškenjija. Podnaslov je knjige: »Uputa u šumsku mjeračinu, poljomjerstvo, razanje i visinomjerstvo. Za predavanje na šumarsko-gospodarskom učilištu križevaćkom. « Kereškenji je godine 1862 postao nastavnikom geodezije, matematike i graditeljstva na križevačkom zavodu. U uvodu svoje knjižice spominje, kako je odmah, čim je preuzeo dužnost nastavnika, na svoj trošak litografisao predavanja iz geodezije. Po svoj prilici su ta litografisana predavanja bila prvi udžbenik geode´zjje na našem jeziku. »Razanju« je u Kereškenijevoj štampanoj geodeziji posvećeno 13 stranica. Go dine 1897 štampan je u Beogradu 11 dio »Niže geodezije« profesora Velike škole M. J. 440 |