DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1936 str. 53 <-- 53 --> PDF |
iznosi oko 60.000 m3, a može se popeti (kod trokratne smijene radništva) i na 120,000 m3. Kao jak izvoznik može se računati i Poljska. Finska prerađuje u glavnom brezovinu; Litva brezovinu; u znatnoj manjoj količini i johovinu, te nešto topolovine. Glavna sirovina poljskih tvornica jest njihova odlična josikovina, te nešto hrastovina, topolovina i jablanovina. Njemačka i Austrijska furnirska industrija i industrija šperovanog drva radi gotovo sa svim vrstama drveta, kako tuzemnog tako i inozemnog, te se na pr. u Beču izljušte u furnir mnogi orahovi panjevi iz naše .države. Furnirska industrija u Jugoslaviji u prvom redu prerađuje odličnu domaću hrastovinu i to u rezu blistače, samo joj je na žalost od svih uvoznika ostala vjerna jedino Engleska, dok se u drugim državama hrastovina nalazi izvan današnje mode. Prerađuje se i naša bukovina (koja se izvozi i neprerađena u obliku furnjrskih trupaca), pa i različite egzote. Šperovano drvo u svoje tri tvornice Jugoslavija proizvodi iz bukovine, jošikovine i topolovine. Tako pronalaskom i usavršavanjem šperovanog drveta ne samo da se dobio dobar građevni materijal, nego je njegova primjena našla prođu i za (malovrijedne inače) vrste drva, kao što je breza, topola, bukva. Tehnika ljuštenja, kako je već navedeno, daje mogućnost iskorištenja i tanjih sortimenata, te time u izvjesnoj mjeri smanjuje i trajanje proizvodnje za drvo, a vrijeme je u šumarstvu najskupocjeniji elemenat. S obzirom da šperovano drvo predstavlja daljnji stepen prerade osnovnog materijala, to je ono u sebi apsorbiralo i više rada, davši tako zaposlenja mnogim hiljadama, kojeg bez šperovanog drveta ne bi bilo. Tako napredak tehnike, i ako uvodi nove strojeve i kod njih umanjuje količinu ručnog rada,pruža novo polje rada i zarade ne samo radnicima, koji su zbog stroja ostali bez posla, nego i novo pridošlim silama. Treba dakle stroju ostaviti njegovu zadaću, koja se sastoji u odmjeni ljudske snage, a time i u olakšanju rada i života. In"g. Oskar Piškorić. ZAKLADE ZA ŠUMSKO OSOBLJE, NJIHOVE UDOVE I SIROČAD NA PODRUČJU SAVSKE BANOVINE. S obzirom na članak D. Hradila »Zaklade za šumsko osoblje, njihove udove i siročad na području Savske banovine« štampan u »Šumarskom listu« broj 5—7 ´od god. 1936 molimo cij. uredništvo, da izvoli donijeti u jednom od narednih brojeva slijedeće: Po predlogu Kr. banske uprave od 25. marta t. g. broj 14.772/1936. odredilo je Ministarstvo Prosvjete naređenjem broj 2.643/1936., da se »Zaklada za potpore udovama i siročadi šumarskog osoblja« izdvoji iz »Dobrotvorne zaklade zakladatelja savske banovine« i pripoji postojećoj zakladi »za uzgoj djece šumarskih činovnika«. Ujedno je određeno, da ove pripojene zaklade budu pod upravom šumarskog osoblja Kr. banske uprave. i- < šumarski odsjek odredio je otpisom broj 9.650/1936. Računovodstvu Kr. banske uprave za zakladne poslove, da isplati »Zakladi za uzgoj djece šumarskih činovnika« iznos od Din 74.048.— gotovine sa kamatima u uložnoj knjižici Državne hipotekarne banke broj 2.704. Isto tako je po predlogu Kr. banske uprave broj 14.771/1936. od 25. marta 1936. određeno po Ministarstvu Prosvjete, da se »Zaklada za uzgoj šumarskog čuvarskog osoblja Savske banovine« izdvoji iz »Gospodarske zaklade zakladatelja Savske banovine « i stavi pod upravu šumarkog otsjeka Kr. banske uprave. Šumarski otsjek odredio je otpisom broj 9.651/1936. Računovodstvu Kr. banske uprave za zakladne poslove, da isplati »Zakladi za uzgoj šumarko-čuvarskog osoblja« iznos od Din 54.700.— u nominalnoj vrijednosti 7% obveznica državnog investicionog 439 |