DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1936 str. 52 <-- 52 --> PDF |
2. Upotreba Sperovanog drva. Zbog svojih dobrih svojstava sperovano drvo dnevice nalazi nove primjene raširujući se diljem svijeta. Znatna je njegova prednost pred piljenicama, da se može proizvoditi u proizvoljnim dimenzijama. Osim toga spada ovamo i otpornost i postojanost protiv vlage. Sperovano drvo našlo je najširu primjenu kod uređenja stanova. Moderno pokućstvo velikih glatkih površina bez šper- i pane´l-ploča ne može se ni zamisliti. Naročitu primje´nu imaju šperploče u izradi samog sjedišta stolica, jer omogućuju najpovoljniji oblik sjedalice. Zasluga je šperploča, da ,se drvo u većoj mjeri upotrebljuje za. unutarnje dekoracije prostorija zamjenjujući djelomice hladan mramor i staklo, a naročito u izgradnji brodova i ponutrice željezničkih vagona. Naročita je potražnja za vratima iz sperovanog drveta (t. zv. Flushdoors), jer pored čvrstoće daje i hermetski zatvor. Šta više, u Americi se radi i na izgradnji cijelih kuća iz sperovanog drveta. Sperovano drvo našlo je veliku primjenu i u svim vrstama prevoznih sredstava. Kod izrade vagona, automobila, čamaca, brodova i aeroplana sperovano drvo jsluži ne samo kao estetski nego i kao građevni materijal. Vanjski dio trupa natječajnih čamaca izrađen je iz sperovanog drveta, kao i t. zv. plivači kod hidroplana. Kod izrade aeroplana šperploče se upotrebljuju za dijelove nosivih površina aeroplana. Poput čeličnih čvorišta u željeznim konstrukcijama kod drvenih konstrukcija za istu zadaću upotrebljava se sperovano drvo. U Americi se sperovano drvo upotrebljava i za betonske oplate, jer daje betonu ljepši izgled, a i uporabivost mu je dugotrajnija. Šperovanom drvetu našli su mjesta i za reklamne svrhe, a nije mimoiđeno ni kod izrade raznih instrumenata. Sanduci za otpremu, kada se od njih zahtijeva naročita čvrstoća i nepropusnost, iz sperovanog su drveta. Kako se iz gornjeg razabire, upotreba sperovanog drveta danas je mnogostruka. Ona sveudilj napreduje i po množini i po novim primjenama. Taj napredak neće stati, nego će´ se dalje razvijati. Ono na nekim mjestima suzbija jednostavno piljeno drvo, ali prokrčivši put u nove primjene ono ne smanjuje potrebu drva, nego je i povećava. 1 nesvijesno se kreće u pravcu, da se jedan dio građevnog i inog materijala, koji se dobiva kao rezerva naše zemlje (željezo, ugalj, zemno ulje), zamijeni s materijalom, koji ima polaznu točku u svagdanjem stvaranju novih količina i koje će se količine stvarati, dok je sunca, dok su približno isti klimatski uvjeti na zemlji kakvi su danas. To stvaranje vrši biljka u svome listu, u klorofilnom zrncu kao radnoj ćeliji, iz jednostavnih anorganskih tvari (kao što su vodik, kisik i ugljik) posredstvom željeza, kalija, sumpora, magnezija, fosfora i vode, a tjerana svjetlonosnom i toplinskom energijom sunca. Ili da drugačije kažemo: Željezo, kalij, sumpor, fosfor, magnezij i voda su radnici, koji sunčanu toplinsku energiju sabiru i pohranjuju u magazine, koji su izrađeni iz vodika, kisika i ugljika, a koje mi vidimo u vidu naših šuma. O biljnom svijetu ovisi i životinjski, a jer/an i drugi upotrebljava i´ iskorištava čovjek, iskorišta-Vamo mi na svakom koraku. 3. Evropska industrija i trgovina šperovanim drvetom. Evropska industrija furnira i sperovanog drveta (uključiv i Sovjetsku Rusiju) danas radi u 270 pogona razdijeljenih po svim država Evrope. I ako nernamo tačnih podataka, može se reći, da ona izradi preko milijun kubnih metara sperovanog drveta dajući zaposlenja u svojim radionama broju od 50.000 radnika. Najjači uvoznik furnira jest Engleska. U svojim tvornicama prerađuje isključivo strano drvo i to poglavito hrast, brezu i johu. Panelploče uopće ne proizvodi. Relativno jak uvoznik sperovanog drveta je Holandija. U 1934 godini prosječna cijena uvezenog sperovanog drveta iznosila je 120 hol. forinti po toni ili 42 hol. forinta po kubnom metru (oko 3.600 odnosno 1260 dinara). Najjače izvozne države jesu Finska i Litva. Finska treba od godišnje proizvodnje od 200.000 m3 za unutarnju potrebu samo 5%. Litva također može svoju unutarnju potrebu podmiriti s 5% svoje proizvodnje koja 438 |