DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1936 str. 51 <-- 51 --> PDF |
koja je na sigurnom putu da zamijeni i pravu svilenu nit, što se dobiva odvijanjem kokona svilene bube. U današnjoj je naime proizvodnji umjetna nit finija, jednoličnija i specifički laglja od prirodne svile, a jedna odlika umjetne svile (t. zv. Lilienfeldseide) dapače je i dvostruko jača od prirodne Pretvaranje celuloze ij lignina u škrob nalazi danas i praktičku primjenu, a zar ne zalazi i u područje ugljena i zemnih ulja upotrebljujuči ga kao pogonsko sredstvo eksplozionih motora? Novi građevni materijal lignostone također se danas već i za praksu proizvodi, a šperovano drvo dnevno je u rukama stolara. Dok se lignostone proizvodi fizičkim, potom i tehničkim i kemijskim promjenama, šperovano drvo rezultat je preinaka odnosno iskorištavanja samo mehaničkih svojstava drveta. 1 ako se tragova šperanog drva nalazi i iz doba egipatskih faraona, to njegovo uskrsnuće pada u prošli vijek. Kolijevka sperovanog drveta nije sigurna, a o prvenstvo naročito se bore Litva i Poljska. Važniji je od kolijevke današnjeg sperovanog drveta napredak, koji je učinjen od prvih početaka do danas. S napretkom u tehnici jzrade šperovano drvo dobiva i na tehničkim svojstvima, što opet povlači za sobom sve veće polje primjene. Za šperovanje upotrebljuju se sve vrsti drva, a što je od naročitog značaja, i vrsti do danas malovrijedne, kao breza i joha, nalaze danas preko šperovanja korisnu upotrebu. Šperovano drvo izrađuje se iz ljuštenih furnira, dakle iskorišćuje se opseg trupca, a ne njegov promjer. A u čemu se sastoje prednosti sperovanog drveta pred masivnim? Šperovanjem slabe se i uklanjaju najneprijatnije osobine drveta kao utezanje´, vitlanje i prštan.je^ Kako je poznato, u drvetu je utezanje u smjeru žice (longitudinalno) za 20 do 24 puta slabije nego u smjeru godova i sržnih trakova. No postavljeno je pitanje, ne bj li se to dobro svojstvo drveta u longitudinalnom smjeru zgodnim načinom moglo upotrijebiti kao protuteža pomanjkanju ove svojstvenosti u smjeru godova i sržnih trakova. Dakle sljepljlvanjem dvaju ili više listova drveta, koji se unakrsno postavljaju, u jednu cjelinu postizava se krajnji zadatak sperovanog drveta: što veća postojanost i čvrstoća. Utezanja kod sperovanog drveta utjecajem promjene vlage svedena su na svega šestinu postotka u uzdužnom i tangencijalnom smjeru (u dužini i u širini daske), dok utezanje punog drveta u tangencijalnom smjeru iznosi 3,5%! Šperovanjem može se čvrstoća u poprečnom smjeru povećati za do 500%, a u uzdužnom od 60—120%. Tako na pr. šperovani nosač od 50 lamela slijepljenih umjetnom smolom daje do danas najjači građevni materijal uzevši u obzir omjer čvrstoće i specifičke težine materije (Ing. Mertz u svojoj disertacionoj radnji o dozvoljenom tlaku kod proizvodnje sperovanog drveta, predanoj Tehničkoj visokoj školi u Darmstadt-u). U najnovije doba uspjelo je ukloniti do nedavno neugodno svojstvo sperovanog drveta, da se ovo nije moglo previjati bez bojazni pojava pukotina na unutarnjoj strani pregiba. Šperovano drvo, kako je već rečeno, proizvodi se iz furnirskih listova. Neparni broj, od 3 na više, furnirskih listova sljepljuje se u jednu cjelinu. Kao ljepila upotrebljavaju se ljepila vegetabilna (škrcbro ljepilo), animalna (kao Ijepiio dobiveno . kože, kostiju, krvi i riba), kazeinska i vještačka (vještačka smola). Lijepljenje se provodi višesatnim pritiskom od oko 10 kg po kvadratnom centimetru uz povišenu temperaturu. Postoji t. zv. suho i mokro lijepljenje. Razlikujemo obično šperovano drvo i t. zv. panel-ploče (stolarske ploče). Šperovano drvo u užem smislu izrađeno je iz furnirskih listova jednake debljine, dok samo dostiže debljinu od 8 do 50 milimetara, te dužinu i širinu od 2 do 5 m. U pane´l-pločama srednja je ploča debela 1 cm i zove se sredice (Blindholz). Ona ,je iz mekog drva.´ Na lice i naličje ove ploče nalijepe se tada ostali furnirski listovi. Ni sredica nije iz jedinstvene piljenice, nego je sastavljena od sitnijih komada, kako bi se izbjeglo njeno utezanje, vitlanje i prštanje. Kod dobre panel-ploče godovi sredice moraju ići približno okomito na površinu šperovane ploče. 43? 4 |