DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1936 str. 50 <-- 50 --> PDF |
bave grane sa rodom sviju četinara, što po Tari i Zlatiboru u Užičkoj, gde najviše četinara ima, rastu, i u tome tako dobro uspem, da sam te iste godine pred zimu imao u kabinetu — pored grana od tise, jele, smrče i dva bora, i dve grane od tražene omorike. Ma da su sve te poslate nam grane bile bez ploda, već površno posmatranje ovih grana, koje su bile omorikom narečene, pouči me, da omorika i jela nisu ista stvar, šta više da je omorika mnogo srodnija sa smrčoim, nego sa jelom« . . . »Godine 1877 pođem sa četiri učenika ponovo u Užičku u tvrdoj nameri, da se ne vratim u Beograd dok omoriku ne nađem. Po dugom lutanju po Zlatiboru i Tari, kad sam već počeo da pomišljam e će i ovaj put moja želja da ostane ne ispunjena, nađem se u Zaovinama, ne daleko od kuće pok. popa Đoke, pred omanjom grupom ne poznatih mi četinara, okićenih na vrhu mnoštvom šišarica. Zapitam seljake koji su me u tom putu pratili, da li to ne će da bude tražena omorika, a to mi jedan od njih potvrdi sa tom primetbom, da je on sa toga drveća skinuo grane, što su pre nekoliko godina u Beograd poslate, ali da je bio zaboravio mesto, gde ih je ubrao. Prvi pogled omorike i njenog sitnog roda utvrdio me u mojoj prvoj misli da to nije ni jela ni smrča, već daje to za našu floru nova vrsta drveća, a da li će da bude i za nauku što (novo, to su imala da pokažu dalja proučavanja omorike.« Prema ovim citatima iz monografije Pančićeve omorike jasno se vidi, da je Pančić prvi put doznao za postojanje »omorike« u okrugu užičkom 1855 godine, ali je tada nije našao. Tek 1865 godine Pančić je dobio preko sreske vlasti pored ostalih četinara i dve grane od tražene omorike, prema kojima se mogao već na prvi pogled uveriti, da omorika i jela nisu jedno isto i da je omorika mnogo sličnija smrči nego jeli. I tek 1877 godine Pančić je lično naišao na omanju grupu drveća omorike, na kojima je sada našao i šišarice, te je sada mogao nesumnjivo utvrditi, da je omorika nova fela četinara za našu floru. Prema tome prvo saznanje Pančićevo o postojanju omorike u okrugu užičkom datira od 1855 godine, a njegov prvi susret sa omorikom datira iz 1865 godine, kada je Pančić prvi put imao prilike da se upozna sa granama omorike. Sâm Pančić prikupio je grane i šišarice tek 1877 godine i tada je mogao utvrditi, da je omorika nov četinar, bar za našu floru, a kako se docnije pokazalo, i za nauku. RÉSUMÉ. Une rectification historique concernant l´article paru dans cette Revue l´année précédente (No 11). SAOPĆENJA SAVREMENA UPOTREBA ŠPEROVANOG DRVA. 1, O šperovanom drvu. I ako su željezo (čelik) i cement (beton) u mnogo prilika zamijenili drvo, ipak potrošnja drva dnevice pokazuje stalan porast. Kako je tehnika usavršila dobivanje čelika, kako se tehničkom napretku ima zahvaliti i upotreba betona, tako isto tehnika nije pustila na strani ni drvo, nego neprestano radi na tome, kako da se dobra svojstva drveta iskoriste u punom opsegu, bilo iskorištavanjem njegovih kemijskih, bilo pak fizičkih i tehničkih svojstava. Tako danas drvo služi kao sirovina za proizvodnju umjetne pređe poznate pod imenom umjetne svile, 436 |
| ŠUMARSKI LIST 8/1936 str. 51 <-- 51 --> PDF |
koja je na sigurnom putu da zamijeni i pravu svilenu nit, što se dobiva odvijanjem kokona svilene bube. U današnjoj je naime proizvodnji umjetna nit finija, jednoličnija i specifički laglja od prirodne svile, a jedna odlika umjetne svile (t. zv. Lilienfeldseide) dapače je i dvostruko jača od prirodne Pretvaranje celuloze ij lignina u škrob nalazi danas i praktičku primjenu, a zar ne zalazi i u područje ugljena i zemnih ulja upotrebljujuči ga kao pogonsko sredstvo eksplozionih motora? Novi građevni materijal lignostone također se danas već i za praksu proizvodi, a šperovano drvo dnevno je u rukama stolara. Dok se lignostone proizvodi fizičkim, potom i tehničkim i kemijskim promjenama, šperovano drvo rezultat je preinaka odnosno iskorištavanja samo mehaničkih svojstava drveta. 1 ako se tragova šperanog drva nalazi i iz doba egipatskih faraona, to njegovo uskrsnuće pada u prošli vijek. Kolijevka sperovanog drveta nije sigurna, a o prvenstvo naročito se bore Litva i Poljska. Važniji je od kolijevke današnjeg sperovanog drveta napredak, koji je učinjen od prvih početaka do danas. S napretkom u tehnici jzrade šperovano drvo dobiva i na tehničkim svojstvima, što opet povlači za sobom sve veće polje primjene. Za šperovanje upotrebljuju se sve vrsti drva, a što je od naročitog značaja, i vrsti do danas malovrijedne, kao breza i joha, nalaze danas preko šperovanja korisnu upotrebu. Šperovano drvo izrađuje se iz ljuštenih furnira, dakle iskorišćuje se opseg trupca, a ne njegov promjer. A u čemu se sastoje prednosti sperovanog drveta pred masivnim? Šperovanjem slabe se i uklanjaju najneprijatnije osobine drveta kao utezanje´, vitlanje i prštan.je^ Kako je poznato, u drvetu je utezanje u smjeru žice (longitudinalno) za 20 do 24 puta slabije nego u smjeru godova i sržnih trakova. No postavljeno je pitanje, ne bj li se to dobro svojstvo drveta u longitudinalnom smjeru zgodnim načinom moglo upotrijebiti kao protuteža pomanjkanju ove svojstvenosti u smjeru godova i sržnih trakova. Dakle sljepljlvanjem dvaju ili više listova drveta, koji se unakrsno postavljaju, u jednu cjelinu postizava se krajnji zadatak sperovanog drveta: što veća postojanost i čvrstoća. Utezanja kod sperovanog drveta utjecajem promjene vlage svedena su na svega šestinu postotka u uzdužnom i tangencijalnom smjeru (u dužini i u širini daske), dok utezanje punog drveta u tangencijalnom smjeru iznosi 3,5%! Šperovanjem može se čvrstoća u poprečnom smjeru povećati za do 500%, a u uzdužnom od 60—120%. Tako na pr. šperovani nosač od 50 lamela slijepljenih umjetnom smolom daje do danas najjači građevni materijal uzevši u obzir omjer čvrstoće i specifičke težine materije (Ing. Mertz u svojoj disertacionoj radnji o dozvoljenom tlaku kod proizvodnje sperovanog drveta, predanoj Tehničkoj visokoj školi u Darmstadt-u). U najnovije doba uspjelo je ukloniti do nedavno neugodno svojstvo sperovanog drveta, da se ovo nije moglo previjati bez bojazni pojava pukotina na unutarnjoj strani pregiba. Šperovano drvo, kako je već rečeno, proizvodi se iz furnirskih listova. Neparni broj, od 3 na više, furnirskih listova sljepljuje se u jednu cjelinu. Kao ljepila upotrebljavaju se ljepila vegetabilna (škrcbro ljepilo), animalna (kao Ijepiio dobiveno . kože, kostiju, krvi i riba), kazeinska i vještačka (vještačka smola). Lijepljenje se provodi višesatnim pritiskom od oko 10 kg po kvadratnom centimetru uz povišenu temperaturu. Postoji t. zv. suho i mokro lijepljenje. Razlikujemo obično šperovano drvo i t. zv. panel-ploče (stolarske ploče). Šperovano drvo u užem smislu izrađeno je iz furnirskih listova jednake debljine, dok samo dostiže debljinu od 8 do 50 milimetara, te dužinu i širinu od 2 do 5 m. U pane´l-pločama srednja je ploča debela 1 cm i zove se sredice (Blindholz). Ona ,je iz mekog drva.´ Na lice i naličje ove ploče nalijepe se tada ostali furnirski listovi. Ni sredica nije iz jedinstvene piljenice, nego je sastavljena od sitnijih komada, kako bi se izbjeglo njeno utezanje, vitlanje i prštanje. Kod dobre panel-ploče godovi sredice moraju ići približno okomito na površinu šperovane ploče. 43? 4 |
| ŠUMARSKI LIST 8/1936 str. 52 <-- 52 --> PDF |
2. Upotreba Sperovanog drva. Zbog svojih dobrih svojstava sperovano drvo dnevice nalazi nove primjene raširujući se diljem svijeta. Znatna je njegova prednost pred piljenicama, da se može proizvoditi u proizvoljnim dimenzijama. Osim toga spada ovamo i otpornost i postojanost protiv vlage. Sperovano drvo našlo je najširu primjenu kod uređenja stanova. Moderno pokućstvo velikih glatkih površina bez šper- i pane´l-ploča ne može se ni zamisliti. Naročitu primje´nu imaju šperploče u izradi samog sjedišta stolica, jer omogućuju najpovoljniji oblik sjedalice. Zasluga je šperploča, da ,se drvo u većoj mjeri upotrebljuje za. unutarnje dekoracije prostorija zamjenjujući djelomice hladan mramor i staklo, a naročito u izgradnji brodova i ponutrice željezničkih vagona. Naročita je potražnja za vratima iz sperovanog drveta (t. zv. Flushdoors), jer pored čvrstoće daje i hermetski zatvor. Šta više, u Americi se radi i na izgradnji cijelih kuća iz sperovanog drveta. Sperovano drvo našlo je veliku primjenu i u svim vrstama prevoznih sredstava. Kod izrade vagona, automobila, čamaca, brodova i aeroplana sperovano drvo jsluži ne samo kao estetski nego i kao građevni materijal. Vanjski dio trupa natječajnih čamaca izrađen je iz sperovanog drveta, kao i t. zv. plivači kod hidroplana. Kod izrade aeroplana šperploče se upotrebljuju za dijelove nosivih površina aeroplana. Poput čeličnih čvorišta u željeznim konstrukcijama kod drvenih konstrukcija za istu zadaću upotrebljava se sperovano drvo. U Americi se sperovano drvo upotrebljava i za betonske oplate, jer daje betonu ljepši izgled, a i uporabivost mu je dugotrajnija. Šperovanom drvetu našli su mjesta i za reklamne svrhe, a nije mimoiđeno ni kod izrade raznih instrumenata. Sanduci za otpremu, kada se od njih zahtijeva naročita čvrstoća i nepropusnost, iz sperovanog su drveta. Kako se iz gornjeg razabire, upotreba sperovanog drveta danas je mnogostruka. Ona sveudilj napreduje i po množini i po novim primjenama. Taj napredak neće stati, nego će´ se dalje razvijati. Ono na nekim mjestima suzbija jednostavno piljeno drvo, ali prokrčivši put u nove primjene ono ne smanjuje potrebu drva, nego je i povećava. 1 nesvijesno se kreće u pravcu, da se jedan dio građevnog i inog materijala, koji se dobiva kao rezerva naše zemlje (željezo, ugalj, zemno ulje), zamijeni s materijalom, koji ima polaznu točku u svagdanjem stvaranju novih količina i koje će se količine stvarati, dok je sunca, dok su približno isti klimatski uvjeti na zemlji kakvi su danas. To stvaranje vrši biljka u svome listu, u klorofilnom zrncu kao radnoj ćeliji, iz jednostavnih anorganskih tvari (kao što su vodik, kisik i ugljik) posredstvom željeza, kalija, sumpora, magnezija, fosfora i vode, a tjerana svjetlonosnom i toplinskom energijom sunca. Ili da drugačije kažemo: Željezo, kalij, sumpor, fosfor, magnezij i voda su radnici, koji sunčanu toplinsku energiju sabiru i pohranjuju u magazine, koji su izrađeni iz vodika, kisika i ugljika, a koje mi vidimo u vidu naših šuma. O biljnom svijetu ovisi i životinjski, a jer/an i drugi upotrebljava i´ iskorištava čovjek, iskorišta-Vamo mi na svakom koraku. 3. Evropska industrija i trgovina šperovanim drvetom. Evropska industrija furnira i sperovanog drveta (uključiv i Sovjetsku Rusiju) danas radi u 270 pogona razdijeljenih po svim država Evrope. I ako nernamo tačnih podataka, može se reći, da ona izradi preko milijun kubnih metara sperovanog drveta dajući zaposlenja u svojim radionama broju od 50.000 radnika. Najjači uvoznik furnira jest Engleska. U svojim tvornicama prerađuje isključivo strano drvo i to poglavito hrast, brezu i johu. Panelploče uopće ne proizvodi. Relativno jak uvoznik sperovanog drveta je Holandija. U 1934 godini prosječna cijena uvezenog sperovanog drveta iznosila je 120 hol. forinti po toni ili 42 hol. forinta po kubnom metru (oko 3.600 odnosno 1260 dinara). Najjače izvozne države jesu Finska i Litva. Finska treba od godišnje proizvodnje od 200.000 m3 za unutarnju potrebu samo 5%. Litva također može svoju unutarnju potrebu podmiriti s 5% svoje proizvodnje koja 438 |