DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1936 str. 47 <-- 47 --> PDF |
podjeljivati putem kolonizacije siromašnim opcinarima. Na ovaj će se način prinos na travi najmanje podvostručiti, čime će se pridonijeti, kako smo naprijed spomenuli, da će se na istom kompleksu moći dva puta više stoke držati, nego što je do sada uslijed ekstenzivnog iskorišćavanja državne paše bilo. Mi ćemo dakle u ovome uvesti intenzivno iskorišćavanje paše. Da ovo polučimo, razdijeljićemo paše na kategorije, što će nam biti mjerilo, kako da koju pašu s obzirom na njenu privredu prema prednjem uredimo. Za tu svrhu uvešćemo 4 razreda paše. I. razred. Srednje paše za goveda. To su ravne i ne sasvim strmo ležeće površine sa zatvorenim pokrivalom zemlje, u kojem se nalazi dosta korova. Iznos hrane po jednom hektaru, reducirano u sijenu, iznosi 2.6 do 2.8 kvintala, sa kojom se hranom može prehraniti 1.4 do 1.5 komada goveda sa težinom od 350 do 400 kg ili 10.1 do 10.9 komada ovaca. II. razred. Slaba paša za goveda. To su suhe paše u ravnicama i na brežuljcima sa malo boljim pokrivalom zemlje nego kod trećeg razreda. Iznos hrane, reducirano u sijeno, po jednom hektaru iznosi 1.6 do 2.4 met. centa, a za jedno normalno goveće od 300 do 400 kg, te se može kroz 200 dana prehraniti 0.8 do 1.3 komada goveda ili 6.2 do 9.3 komada ovaca. III. razred. Mršave paše za ovce. Ovdje je kameniti krš, pijesak i šljunak sa pokrivalom, dakle strme strane, te iznos hrane reduciran u sijeno iznosi po jednom hektaru 0.8 do 1.2 met. centi, sa kojom se hranom mogu prehraniti 3.5 do 5 komada ovaca. IV. razred. Najslabije paše za ovce. To su predjeli kao pod III sa vrlo rijetkim pokrivalom, dakle strme strane i suhi obronci. Iznos hrane po jednom hektaru iznosi 0.3 do 0.6 met. centi, iz čega se mogu prehraniti 1.5 do 2.2 komada ovaca sa težinom od 30 do 35 kg, a kroz 200 dana. Prema tome ćemo imati tri vrste paša i to paše visoravni, paše brežuljaka i paše nizina, koje ćemo prema gornjem lako moći svrstati u jednu od gore spomenutih kategorija, pa ćemo na broj stoke u dotičnoj općini, a poznavajući površinu svega državnog zemljišta određenog za pašu, odrediti kapacitet paše i prostorno je razdijeliti s obzirom na iskorišćavanje. Kod slabijih paša uzećemo odjeljke veće, a kod boljih manje, da mognemo eventualno višak na državnom zemljištu upotrijebiti u druge (kolonizacijone) svrhe. Kako vidimo, ispostavom privrednog plana za pašnjake općinske i visoke polučuje se dvoje: Intenzivno iskorišćavanje i dobivanje zemljišta za kolonizacijone potrebe siromašnog žiteljstva. Radi uređenja paša općinskih (planina) biće mužno progovoriti o slijedećim mjerama i faktorima, koji će utjecati na sam intezitet paše s obzirom na kraj i sastav tla kao i s obzirom na klimatske, orografske, hidrografske i druge prilike. Izračunavanje doprinosa na hrani na izvjesnoj površini paše s obzirom na jedinicu, broj sitne odnosno krupne stoke, može se samo praktičnim načinom za pojedine paše ustanoviti, koje ćemo načine niže opisati. Da se tome pristupi, moramo uzeti u obzir slijedeće razloge i upoznati se sa karakterom pojedinih paša. 433 |