DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1936 str. 39 <-- 39 --> PDF |
vršiti). Ovamo će otpasti u prvom redu najbliži dijelovi, dakle i upropaštene šikare, gdje još sada ima samo nešto brsta, i šumsko zemljište u samoj katastarskoj opštini, po mogućnosti arondirano i komasirano. Važno je pri tome i to da državi preostali dio ostane neka cjelina, a ne da bude raspračan u male komade. Granice trebaju po mogućnosti da budu orografske, hidrografske, cestovne i željezničke. Koliki će se dio šumskoga zemljišta otstupiti, treba pomno utvrditi i uzeti sve okolnosti u obzir. Svakako veličina površine, koja se izlučuje, zavisiće od izračunane količine priznatih potreba za otkup. Ne će se moći dosadanjim korisnicima dati sva ona šuma, i gdje je on uzimao ogrijev i gdje je uzimao gradu i gdje je dobivao cjepko drvo, kad je to više puta prelazilo u drugu katastarsku opštinu eventualno u ugovorna područja, koja su od izdavanja servituta bila pošteđena i gdje je korištenje cjepkoga, a nekada i samoga građevnoga drveta, bilo samo parcijalno, a nekad samo iznimno ili periodično. Površina šulme, gdje je stoka besplatno pasla, nikada se nije slagala sa površinom, gdje se izdavalo besplatno drvo, jer je seljak pasao stoku svuda po državnoj šumi, tako da nije ostao ni jedan kutić, gdje on nije s njome zalazio. Dati mu čitavu šumu, kud je sa stokom išao, i opet se ne može. Površina otkupljenoga baltalika i mera može biti samo jedna i jedna ne može biti veća od druge izuzev zasebne pašnjake, koje treba otkupiti. U ime troškova, koje je do sada imala država, dok su šume bile u njenim rukama, imao bi se dati ekvivalent u naturi i za one troškove, koji će razrješenjem servitutnih odnosa otpasti. To će svakako biti javne dažbine i drugi do sada činjeni izdaci za te šume, a u slučaju da bude samostalna uprava, onda i troškovi uprave. Nadzor bi svakako i nadalje ostao državni, pa se zato ne bi ni davala nikakova otšteta u to ime. Ne će se moći uzeti u obzir ni korištenje, koje je seljak vršio uzimanjem besplatnoga drveta iz državnih šuma u svrhu prodaje na najbližoj pijaci, jer bi to bilo nepravedno spram drugih i jer je uzimanje toga drveta inače bilo uslovljeno i moglo se i zabraniti. Kod planinskih pašnjaka dala bi se neophodno potrebna i do sada uživana veličina pašnjaka ili radi arondacije i komasacije jedan ekvivalent u bližem zemljištu koji toj vrijednosti odgovara. Biće slučajeva, gdje se stanoviti dijelovi neće moći otkupiti, na pr. područja koja u opštem interesu moraju ostati državna, ugovorna područja (ako nije drukčije ugovoreno), mjesta, potrebna državi za njene nastambe, naprave, uređaje i režijsku manipulaciju, zaštitna i bujičarska područja, te eventualno zajednički pašnjaci na bosansko-hercegovačkodalmatinskoj i crnogorskoj granici, premda bi i njih trebalo što prvo ili ovom prilikom ili zasebno razdijeliti. Mjesto ovako ostavljenih dijelovaili u pojedinim slučajevima, ako ne bi imali pravoužitnici ni najpotrebnji minimum, može im se dati šuma ili pašnjak i na drugom mjestu, gdje su već lokalne potrebe podmirene. Pri tom valja imati i pristanak seljaka. Nepotrebne enklave radi arondacije posjeda potrebno je zamijeniti i naknaditi na drugom mjestu. To vrijedi i za uzurpacije. Pitanje će se moći teže riješiti, ako je na uzurpaciji podignuta kuća* ili se uzurpant ne smije amovirati, jer je to stara uzurpacija. Ako se ima da dade sva šuma u čitavom području katastarske opštine, dosta je to samo ustanoviti i nije potrebno nikakovo računanje. 425 |