DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1936 str. 26 <-- 26 --> PDF |
činiti i bilans toga života. Dobre njegove strane možemo zadržati, a loše odbaciti ne samo u ovom slučaju nego i općenito, jer su se tokom života i prilike promijenile. Treba poći putem srednjeg šumskog posjeda. Prirodne cjeline, bile to upravne općine ili više njih ili samo dijelovi upravnih općina, treba da čine upravnu cjelinu. Nakon prirodnih uvjeta dolaze do izražajagospodarski razlozi. Te cjeline trebaju konačno biti takove, kako će se što bolje moći izvršiti izjednačenje prihoda šuma. Svako kolektivno tijelo ima svoje ime (naziv), kao na pr. šumska zajednica N. N. U pravilu te zajednice sastavljaju već komisije, koje izdvajaju šume, ali se u opravdanom slučaju njihova pregrupacija može izvesti u svako doba. Od prvotno nastalih zajednica mogu nastati diobom i manje zajednice, ali uz ograničenje minimuma posjeda. Tako isto treba da postoji minimum za uređenje zasebne zajednice kod prvotnog uređenja. Pored prije rečenog taj je minimum potreban i za postavljanje čuvara šuma, te opće administracije nadzornih vlasti. Uprava je gospodarska u širem smislu i stručno šumarska u užem. Prva je rezultat izbora glavnih skupština zajednica, a druga može biti po slobodnom izboru, inače je postavlja nadzorna vlast u osobi sreskog šumarskog referenta ureda radi. Upravni odbor, biran po ovlaštenicima ili bolje pravoužitnicima zajednice, vodi opću upravu. Važnost njegovih zaključaka, kao i zaključaka skupština, ovisna je o odobrenju nadzorne vlasti bilo prvog bilo drugog stepena. Dakle djelokrug odbora bio bi analogan onom kod zemljišnih zajednica. U pomanjkanju vlastite stručne uprave vodi ovu, kako je već i rečeno, sreski šumarski referent. Zajednica za ovu doprinosi u korist državne blagajnice izvjestan doprinos (tangentu). Sve redovne kancelarijske poslove sreski šumarski referent vodi kao ostale službene, a za terenski rad ima prava na naknadu putnih troškova (kao i za eventualno prisustvovanje glavnim skupštinama). Izvanredni radovi, kao na pr. gospodarske osnove i si., t. j . radovi koji zahtijevaju posebno zaposlenje, daju se na osnovu odobrenog zaključka zajednice izabranoj osobi uz unaprijed utanačeni honorar. Zaostaci starih sječina, paljika, golijeti. zagrađivanje bujica obavljaju se na teret države (Fond za pošumljavanje). Cijela formacija i život takvih šumskih i pašnjačkih zajednica odvija se na osnovu posebnog zakona, koji bi trebao, kako je to već podvučeno, slijediti neposredno iza zakona o izdvajanju. Oba ova zakona treba da dođu na regulirano pitanje sadanjih uzurpacija državnog zemljišta i reguliranog pitanja unutarnje kolonizacije na teritoriju Bosne i Hercegovine. Pored već navedenog, taj zakon ima da odredi subjekte prava, te opseg i način izvršavanja ovog, svakako u relativnom obliku (okvirni zakon). O ovom je već govoreno naprijed prigodom određivanja smjernica izdvajanja. Taj zakon treba da daje direktive za upotrebu eventualnih viškova gospodarstva nalažući u prvom redu i poŠtivajući kolektivnu tendenciju ovog posjeda i ovih prihoda. Uz takove zakonske odredbe gospodarenje u izdvojenim šumama i uz danu mogućnost njihove provedbe ne bi kretalo natrag nego naprijed. Elastičnost zakona, primjena njegovih intencija, a ne slova, maran rad šumara i razumijevanje neposredno zainteresovanih uz malo materijalnih žrtava, sve bi to stvorilo uslpve za napredak i potomstvu bi se podiglo i sačuvale lijepe šume. 412 |