DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1936 str. 25     <-- 25 -->        PDF

cionog značenja. Pa i dva tri takva kompleksa, naročito u brdskom terenu
i u većoj međusobnoj udaljenosti ne znači gubitak. Jer, postoji li
višak izvan potreba sela i pravoužitnika, zakon o uređenju tih šuma treba
da osigura upotrebu toga viška u korist cjeline pravoužitnika (gradnja
vodova, natapanje, crkve, škole i si.). U državnu blagajnicu doći će novac
iz te šume opet, i ako malo zaobilaznim putem.


Za sam rad izdvajanja može se usvojiti sistem sreskih i banovinskih
komisija, kako ih predviđa i današnji predlog zakona o izdvajanju šuma
i pašnjaka na teritoriju Bosne i Hercegovine. Radi se samo o tome, da
se izda dobar pravilnik (naputak) o samom radu: o utvrđivanju broja
pravoužitničkih domova, o određivanju njihovih potreba i količina drvnih
masa, kao i objekata izdvajanja, te o samoj tehnici rada. U ovom naputku
valja podvući, da se ima svakako nastojati o podmirenju stvarne
potrebe, da se ima voditi računa o arondaciji državnog posjeda, pa i
uz žrtve nekoliko hektara šume. I ako postoji nacrt zakona za izdvajanje,
koji treba manje više da riješi pravnu stranu pitanja o izdvajanju, to bi
za sastav naputka bilo svakako potrebno što detaljnije proučavanje cijeloga
pitanja sistemom anketa šumskih uprava, pa i pojedinih zainteresovanih
lica i javnih radnika, putem nadležnih direkcija šuma. Izrađena
svoja mišljenja Direkcije dostavljaju Ministarstvu šuma, koje ujedinjuje
uz prethodnu eventualno potrebnu razradu cijelog predmeta uz sudjelovanje
pretstavnika zainteresovanih Direkcija (u Sarajevu i u Banja-
Luci), te predstavnika zainteresovanih odsjeka za šumarstvo Kr. Banskih
uprava (Drinske i Vrbaske). Tek nakon ovako svestranog proučenja
predmeta po starijim, a eventualno i mlađim stručnjacima donijeti odredbe,
kojim će se valjano moći poslužiti u svakoj danoj prilici.


U mnogim slučajevima, poglavito gdje su uređajni elaborati, cijeli
posao mogao bi se svesti na omeđašenje preostalog dijela državnog posjeda,
dok sav ostali jednostavnim prenosom u zemljišno-knjiškim uredima
prenijeti od države na odnosne nove zajednice. Na osnovu mišljenja
uprava trebale bi Direkcije dati odnosnim komisijama upute u tom
smjeru, pa ako ove odluče, trebalo bi zatražiti saglasnost Direkcije šuma
i Banske uprave.


I ako je katastar rađen s geodetskim stolovima, ne znači da se ograničavanja
ne bi mogla vršiti i drugim, preciznijim instrumentom. Time
bi se dobila točna površina državnog posjeda, koja bi služila kao osnovica
za sav daljnji rad (uređivanje i dr.).


5. Uprava izdvojenih šuma. U jednom razgovoru o izdvajanju šuma
za otkup mera i baltalika postavljeno je gotovo ultimativnim tonom
pitanje, kako da se uredi uprava tih izdvojenih šuma Imamo imovne
općine, imamo zemljišne zajednice, imamo općinske šume, ali svagdje
su se pokazale manjkavosti. Međutim oblik uprave manje više irelevantan
je. Mnogo je važnije pitanje o samom načinu uprave i pitanje odredaba,
kojima se daju direktive za upravu ovih šuma. Jasno je, da vlasništvo
ima biti kolektivnog karaktera, a da se individualna dioba u pravilu isključuje.
Šuma po svom karakteru zahtijeva veće površine i veće cjeline,
time je stručna uprava i polučenje potrajnosti optimalnog prihoda sigurnije,
smjernice šumarske politike lakše se provode i konačno u kolektivnom
obliku svojine lakše ove šume izvršuju svoju zadaću, nego li je to
slučaj u individualnoj svojini. A danas, kada imamo iskustva o već prilično
dugom životu raznih oblika kolektivne svojine šume, možemo sa411