DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1936 str. 24 <-- 24 --> PDF |
drvo iz segregirane šume može se dobiti samo do određenog maksimuma. Taj pak maksimum treba biti podmirenje najelementarnijih potreba. Te bi potrebe mogli označiti: kuća za stanovanje 5,5 x 10,75 met., odnosno da se sastoji od sobe 5 x 5 met., od kuhinje 3,5 x 5 met., od hodnika 1,4 X 2,5 met., od izbe 1,4 x 1,4 met., od staje za 4 komada stoke s potrebnim pristupom, od skloništa za sitnu stoku, te od suše 4X 6 met. Svaka građevina razumijeva se kao prizemnica bez naročitih nadmjera u visinu s namjerom izgradnje nižih prostorija na dva sprata. Naravski, da se ovo ne odnosi na slučajeve, kada se kuće grade na strmom terenu. U vinorodnim i voćarskim krajevima treba osigurati i za ove potrebe jedan minimum. Količinu i vrst drveta valja određivati prema običajima dotičnoga kraja. Gdje je u upotrebi kamen ili bi se ovaj mogao upotrijebiti, iuzet će kod obračuna potrebne drvene građe i ovaj u obzir i t. d. Namirenje gornje potrebe može se izvršiti unutar jedne ophodnje. Ta se ophodnja određuje prema vrsti građevnog materijala, a kod drva prema vrsti drva, koja se upotrebljuje. Prekoračenje mase u pojedinim ophodnjama može se dozvoliti (samo u slučaju djelovanja »više« sile (požar i dr.). Tko u jednoj ophodnji izvrši izvjesnu uštedu na svom dijelu, ima1 prava koncem ophodnje na naknadu od zajednice ili da mu se prištednja prizna u novoj ophodnji. Ovo s razloga da se očuva i uzdrži potpuna jednakost, a donekle i isključi spekulacija, jer će ophodnja u svakom slučaju obuhvatiti po više decenija. Jednakost u snošenju troškova, ali i jednakost u uživanju. Ovo se ne odnosi na ogrijevno drvo, jer je ono i onako minimum potreba, dok kod građevnog mogu i od minimuma nastati uštede (ako se krpari sa starom kućo´m, ako se za stoku drži manja staja, ako se suša ne gradi i si.), a sve najviše, jer (se nije u materijalnoj mogućnosti da se to izvede. Ne bi bilo u duhu jednakosti, kada bi pojedinac lih zbog materijalne nemogućnosti poklonio svoj dio zajednici, dok onaj koji i inače ima, da od zajednice stvarno i više prima. Naravski, ako je primio pomoć u ma kom drugom obliku, ova se isto računa kao i redovna potreba, te se može odbiti (ako nije u mogućnosti da iskoristi drvo), ali ne mora. Pitanje objekta segregacije za odnosna sela u stvarnoj je vezi s oblikom vlasništva. Kao samo po sebi razumljivo uzimamo, da je taj oblik kolektivan: kolektivan u odnosu spram pojedinca, ali kolektivan i spram selâ, uzevši ova kao jedinice. Jer dogodi li se da neko selo u svom ataru nema šume ili da se šuma u izvjesnoj katastralnoj općini povukla u jedan kraj, ne bi bilo pravo, a ni svrsihodno, da takvo selo zbog takve dispozicije bude prikraćeno u odnosu spram drugih sela. Po analognim principima treba da se vrši izdvajanje pašnjaka. Ovdje odrediti maksimalan broj stoke za besplatnu pašu, a sav višak da se pase uz uplatu pašarinske pristojbe u korist zajednice, ako to dopuštaju obziri šumskog ili pašnjačkog gospodarstva. Kod ocjene potreba valja imati na umu ekstenzivnost stočarstva i uvažiti činjenicu, da bi se raznim melioracijama od danas slabih livada i ostalih poljoprivrednih zemljišta mogle dobiti dobre obradive površine. Uz podmirenje stvarnih potreba izlučivanje treba da zadovolji i zadaću arondacije šumskog posjeda. Prema tome, ako se računski pokaže i višak od koje desetice hektara, a koji višak čini usamljen kompleks državnog posjeda srazmjerno vrlo udaljenog, i taj višak treba pretvoriti u zajedničku šumu. Takav usamljen kompleks oteščava čuvarsku službu, pa je (srazmjerno troškovima uprave i čuvanja) minimalnog eksploata 41Q |