DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1936 str. 23 <-- 23 --> PDF |
doprinosom od komunalnih šuma, kojima će ovi upravljati. Dodavši k tome porez za segregirane šume, izlazi da stvarno bez posebnih izdataka bit će postavljeno činovništvo za vršenje šumarsko-političke službe. Pa i ako će biti riječi o daljnjoj organizaciji uprave segregiranih šuma, treba da se podvuče već sada, da je prigovor o neracionalnom gospodarenju komunalnim šumama8) na mjestu samo onda, ako se prepusti na slobodno raspolaganje. Ali to se dade pravodobno spriječiti donošenjem zakona o uređenju komunalnih šuma istodobno sa zakonom o njihovom izdvajanju (naravski kao zasebnim), jer on treba imati trajan karakter, dok se zakonom o izdvajanju ima izvršiti samo jedan čin. Za izdvajanje šuma i pašnjaka govore mnogi praktičari. O izdvajanju se mislilo i prije rata, te je postojao i poseban zakonski predlog. Medu pismenim treba spomenuti P. B i 1 i ć a,9) a prihvaća ga i D. Veseli.10) 4. Smjernice segregacije šuma i pašnjaka. Kod izdvajanja potrebnih površina, kako za potrebe drvarenja tako i za potrebe pašarenja, treba da se ustanovi subjekt, u čiju se korist vrši izdvajanje, količina koja se mora ili bi se morala namiriti, te konačno objekt, u kojem će namirenie izvršiti. Kao subjekti dolaze u obzir seljaci odnosno njihovi domovi, ne samo starosjedioci nego i kolonizirani. Vezati pravo drvarenja i pašarenja uz dom (kućište) pravilnije je nego vezati ga uz osobu, jer je cilj svega rada opskrba odnosnog seljačkog doma, a ne pojedine osobe. To prije, što još nisu kod nas riješni imovno-pravni odnosi seljačkog staleža, kako bi isti trebali biti uređeni. Osobe se mnogo lakše izmjenjuju nego dom, a njegov stanovnik konačno uvijek će vršiti jednaku funkciju, zvao se Petar ili Pavao. Dakle u obzir pri izračunavanju osnovice za izdvajanje dolazi svaka ona kuća, koja je namijenjena stanovanju seljaka, koji se bavi agrikulturom ili mu je ta glavno i prvenstveno zanimanje (na pr. kod povremenih šumskih radnika, kod seoskih »trgovčića« i si.). I ako je to pitanje uređenja zajednice (komunalne šume), ipak već kod segregacije mora biti jasno, kako će se postupati u slučaju dioba jednog kućnog broja. Ovdje treba svakako voditi računa o onim diobama, koje će se sprovesti u skoroj budućnosti, t. j . o diobama današnje zadruge, koja živi možda svega dan, dva. Za ostale tek toliko, koliko su opći uvjeti takvi, da bi jače napučivanje moglo biti moguće. Moramo biti na čistu, da ćemo dio žiteljstva u budućnosti morati pretvoriti u industrijskog radnika uz izvršenje emigracije iz rodnog sela u druge krajeve države. 1 ako je temelj procjene potrebne površine za podmirenje potreba produkciona sposobnost staništa, to se mora uzimati obzira i na konkretno današnje stanje odnosne šume, t. j . na obrast i na vrstu drva. Kako i prvo i drugo danas u mnogo slučajeva nije u povoljnom stanju, to i odatle jedno osiguranje potreba u budućnosti uvođenjem odgovarajućih vrsta drva i podržavajući potreban uzgoj sastojina. U krajevima, gdje postoji mogućnost eventualne kolonizacije, treba kod segregacije uzeti u obzir i ovaj momenat. Pri izvršenju izdvajanja pored osoba, koje će pravo uživati, treba riješiti i opseg ovoga prava. Svakako treba zavesti jednakost: besplatno 8) »Šumarski List« za 1935. godinu str. 339. — Dr. Petrovi č u svom Referatu o izdvajanju općinskih šuma i pašnjaka u Bpsni i Hercegovini. e) »Šumarski List« 1924. god. ,D) »Bosanski šumar« br. 10—12. god. 1924. 409 |