DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1936 str. 18 <-- 18 --> PDF |
osoblje shodno pouče, tko sve ima pravo servituta drvarenja i da prilikom sastavljanja godišnjih servitutnih iskaza podvrgnu strogoj reviziji i sve one osobe, koje nemaju pravo servituta drvarenja, brišu iz iskaza.« Uputama pod br. 10.821/26. Direkcije šuma u Sarajevu, koja je u ono vrijeme upravljala svim šumama na teritoriju Bosne i Hercegovine, oživljeni su gornji propisi i sakupljeni ostali, koji su bili izdani tokom vremena. Tako se određuje, da se potreba ima ustanoviti po šumskom organu na licu mjesta, traži se prisutnost seoskog starješine, koji treba šumskom organu (popis obavljaju lugari) pružiti sve potrebne podatke kao: »a) da li stranka doista ima pravo servituta u dotičnoj općini; b) da li stranka ima kakvu privatnu šumu, iz koje bi mogla posve ili barem djelomično da podmiri svoju potrebu; c) da li će stranka doista moći upotrijebiti izdato drvo za gradnju ili popravak; d) da li prijavljena količina odgovara faktičnoj potrebi i koliko bi se eventualno dala smanjiti.« Popis potreba u odnosnoj godini sa šumskim organom supotpisuje i knez. Doznaci, koja se ima vršiti u doba kada je seljak najmanje zaposlen oko poljskih poslova, mora biti prisutna odnosna stranka, jer se inače doznaka za odnosnoga ne će izvršiti. Za one, kojima je nemoguće doći na prvi dan doznake, a opravdava ih samo valjan ´razlog, određuje se drugi termin. Ponovna doznaka se uskraćuje: »a) pravoužitnicima, koji očito prkose postojećim naredbama i propisima; b) onima, koji se ni drugom terminu nisu odazvali; c) onima, koji svoje potrebe uopće nisu prijavili do konca marta.« Kada stranka izradi doznačena stabla i postavi šumski red (oguli panjeve kod četinjača, složi granje i si.), tada slijedi primanje (premjeravanje) izrađenog stabla i čekićanje materijala. Valja podvući propis, da šimla za nove krovove ne smije biti duža od 60 cm, dok se stablo ima izraditi do 7 cm promjera. Na servitutno drvo imaju pravo i redovnički mlinovi t. j . mlinovi, koji su vlasništvo nekoliko kuća i u kojima se melje žito i kukuruz lih za njihove kućne potrebe. Drvo, potrebno za pokop mrtvaca, siječe se slobodno i bez prethodne doznake, ali o istoj sječi valja svakako bavijestiti reonskog čuvara šuma (ova iznimka učinjena je s razloga ogromnosti čuvarskih reona, koji obasižu po nekoliko hiljada hektara državnog posjeda i u teškom brdskom terenu, koji čuvaru nameće u nemalo slučajeva svladavanje visinskih razlika dnevno i do 1.000 met.). Preseljenjem iz jedne općine u drugu gubi se pravo u prvoj, ali se stiče u drugoj, samo se treba posebno zatražiti priznanje u novoj općini. Dakle pravo drvarenja regulisano je u pola. Pozitivno je, tko ima pravo vršiti ga i gdje se ima vršiti; dan je i postupak, koji odgovara svrsi, ali u svemu manjka količina, kojom se pojedina kuća može koristiti. Količina se kreće prema ekonomskoj mogućnosti pojedinca, te mogućniji povlače više nego siromašniji. Koliko ima slučajeva, da kiša probija kroz krov, da se čak i sama kuća zbog trule grade nagnula i po više stupanja, ali se kuća ne popravlja. Nema njen stanovnik, njen vlasnik, seljak, mo 404 |