DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1936 str. 9 <-- 9 --> PDF |
stanovnika i ima sve atribute modernoga, kulturnoga središta. Prosvjetne institucije, moderne građevine, lijepi bulevari — sve je to solidno izvedeno i daje Sofiji dolično mjesto u istom redu sa evropskim prijestolnicama. Nije bilo lako da se narod snađe u doba oslobođenja. Dok se je za vrijeme 500-godišnjeg robovanja izgrađivala naročita civilizacija u Evropi, koja je u 18 i 19 stoljeću dobila i svoje izrazite forme, bugarski je narod u to doba gubio svaki kontakt sa razvijenom duhovnom i materijalnom kulturom Evrope. Za to je poslije oslobođenja bugarski narod pregnuo za što intenzivnijim razvitkom na svim poljima narodnoga života. Rezultati toga rada vide se na svakom koraku u Sofiji. Nije ovdje mjesto da nabrajamo sve kulturne tekovine Sofije. Napomenućemo samo nekoje: Arheološki muzej, Etnografski muzej, Muzej Ivana Vazova, Muzej prirodnih nauka, Botanički vrt, Zoološki vrt, Muzej za industriju i trgovinu — svakako su značajne kulturne tekovine, kojima se ponosi Sofija. Od naučnih ustanova treba istaći Akademiju nauka, Univerzitet, Arheološki zavod, Naučni makedonski zavod, Akademiju lijepih umjetnosti. Nije ovdje mjesto, da nabrajamo monumentalne građevine, kojima se ponosi Sofija. Ali jednu moramo napomenuti — a to je crkva sv. Aleksandra Nevskog (si. 1). Rijetko se gdje može naći građevina koja bi se mogla uporediti sa ovom građevinom, djelom ruskoga arhitekta Pomeranceva. Podigoše tu crkvu na najvišem mjestu Sofije a na uspomenu oslobođenja Bugarske ispod turskoga jarma. Na daljini od mnogo kilometara bljeska se u suncu zlatna kupola ove crkve. Crkva Aleksandra Nevskog svakako je jedan od najljepših spomenika novog doba u historiji bugarskoga naroda, to je spomenik bugarske slobode i nezavisnosti. Skupo cjeni mramor i umjetničke slike, sve u obilju i bogastvu, dižu visoko vrijednost ovoga daleko spominjanoga hrama. Poljoprivredno-šumarski fakultet osnovan najprije kao poljoprivredni proširen je godine 1925 u poljoprivredno-šumarski; smješten je u svojoj modernoj zgradi. Zavodi su solidno uređeni; na svakom koraku opažamo težnju, da se što više radi i uradi i na odgoju studenata i na nauci. Fakultet izdaje svoj godišnjak koji je do sada dao veliki broj naučnih radova iz poljoprivrede i šumarstva. Uređeni zavodi i zbirke daju sliku živoga nastojanja, da se studentima u školi pruži što više materijala koji će ih poučiti i oduševiti za kasniji rad. Zavodi uvaženih profesora botaničara Stojanova i Štefanova pa zavodi profesora-šumara Dimitrova, Stojanova, Ivančeva, Ruskova kao i svi drugi dokaz su za to. Na šumarski se studij prima godišnje konkursom sam o 20 kandidata. Razumljivo je, da su to redovito sam o oni, koji su završili srednju školu s odličnim uspjehom. U okolini Sofije vrše se prostrana pošumljavanja koja su počela još 1888 godine, kad je Ministarstvo trgovine i poljoprivrede, u čijem je sastavu bilo i šumarstvo, zatražilo od općinske uprave u Sofiji da mu otstupi za pošumljavanje jedan dio općinskoga zemljišta istočno od Sofije. Ministarstvo je odlučilo da izvede pošumljavanje o trošku države 225 ;- |