DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1936 str. 8 <-- 8 --> PDF |
Nije bez interesa istaći da je veterinarska služba u Bugarskoj socijalizirana. Veterinar liječi siromašnom svijetu bolesnu stoku badava, bogatiji plaćaju mali doprinos koji ide u državnu kasu. Postoje državne tvornice seruma i drugih lijekova. Centralni veterinarski bakteriološki zavod nalazi se u Sofiji, rejonski su zavodi u Staroj Zagon i Trnovu, a osim toga ima još i pet okružnih zavoda. U Bugarskoj ima 53 bolnice i 362 ambulante za stoku. Valja istaći, da 3% bugarskog budžeta ide za poljoprivredu. Kod nas, izgleda, da se troši oko 1.53% od državnog budžeta za unapređivanje poljske privrede. VI. Zasebno ćemo iznijeti nekoliko momenata od onoga, što smo vidjeli za vrijeme svoga boravka u Bugarskoj, u bugarskim šumama. Neka izide pred nas nekoliko slika, koje će nam možda dopuniti letimične predodžbe o bugarskoj zemlji, o radu u šumskom gospodarstvu, o borbi i nastojanju bugarskih šumara da zaštite svoje šume i da nove podignu, o dubokoj, intimnoj vezi, koja se sve više utvrđuje između naroda i šume. Evo tih slika: 1. Sofija i šumarski radovi u njezinoj okolici (si. 1 i 2). 2. Iskorišćavanje šuma manastira »Rilo« (si. 3). 3. Škola za pomoćno osoblje u Čamkoriji i sastojina molike (si. 4, 5, 6). 4. Skladište materijala na pilani (si. 7). 5. Šuma »Ceniš Ada« sa kulisnom sječom (si. 8). 6. Odrasle kulture vajmutovog i korzikanskog bora (si. 9 i 10). 1. Jedva je prošlo 50 godina od oslobođenja Bugarske. Za to se je vrijeme Sofija razvila u modernu evropsku prijestolnicu. Na visoravni, 550 m nad morem, na podnožju Vitoša, Sofija je osnovana davno prije Hrista. Staro joj je ime S e r d i c a. Mnogi važni historijski događaji odigrali su se ovdje. Evo ih samo nekoliko. Godine 343 zasjedali su tu biskupi sa zapada i sa istoka i osudili Arijevo krivovjerstvo. Stotinu godina kasnije spalili su grad Atili ni Huni i uništili stanovništvo. J us t i n i j a n je kasnije na ruševinama podigao novi grad. U to je vrijeme u gradu podignuta i bazilika s v. Sofije pa je po njoj i grad dobio novo ime. Godine 809 zauzeo je grad bugarski kan K r u m. Za vrijeme prvoga bugarskoga kraljevstva (836—1018) nosio je grad ime Sredec — bio je u sredini kraljevstva. Od 1018 do 1194 bio je Sredec u rukama Bizantinaca. Godine 1194 bugarski kralj Asen I uzeo je Sredec iz njihovih ruku. Godine 1389 zauzeli su Turci Sofiju i držali je punih 430 godina. Tu je bilo sjedište rumelijskoga beglerbega, koji je držao u rukama 26 sandžaka na Balkanskom poluotoku. Za vrijeme turskoga gospodstva i ovdje su se odigrali isti procesi kao i u drugim krajevima koje su držali Turci; crkve su koje razrušene a koje pretvorene u džamije a kršćanski je živalj potisnut na svakom koraku. Dne 23 decembra 1877 ušle su u Sofiju ruske trupe. Sofija je oslobođena ispod turskoga jarma. Danas broji Sofija preko 250 tisuća 224 |