DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1936 str. 6 <-- 6 --> PDF |
primjerice, pokusi sa kulturom buhača u Plovdivu, Karlovu, Kazaniiku i drugdje dali odlične rezultate — postotak piretrina prelazi 1.25%. Međutim dva proizvoda poljske privrede u Bugarskoj naročito ističemo duhan i ružino ulje. Rad na oglednim poljima mnogo je doprinio unapređivanju ovih dviju kultura. Za bugarsk i duha n tvrde stručnjaci, da ima vanredno ugodnu aromu i malo nikotina. Sadnja je duhana zakonom normirana pa su zakonom određeni i rajon i prema pedološkim i klimatskim prilikama za sadnju duhana. Ako se u izvjesnoj općini, u određenom rajonu koji je podesan za sadnju duhana, prijavi sadnja na površini od barem 6 ha, odobrava se slobodna sadnja duhana. Pri proizvodnji i prodaji duhana od najvećeg je značaja rad duhanskih proizvodnih zadruga, kojih danas ima oko 45. Zadruge su povezane u savez duhanskih zadruga a kreditira ih kao i ostale proizvodne zadruge Bugarska poljoprivredna banka u Sofiji. Duhanu se mnogo pažnje obraća ogledima u raznim rajonima. Danas na tome radi u Bugarskoj 5 pokusnih stanica. Sve stanice, kojima je zadatak da za svoje područje ispitaju duhanske sorte i da izvrše selekciju i druge radove, važne za kulturu duhana — pitanje u pogledu rastojanja sadnje, datuma sadnje, gnojenja i druga — povezane su u centralni zavod, kojemu je sjedište u Sofiji. Duhanska je proizvodnja u jugozapadnoj i južnoj Bugarskoj, u slivovima Strume, Meste i Marice na blagim padinama podnožja Rodopa, Rile i Pirina. Srednja mjesečna temperatura u mjesecima vegetacije iznosi u duhanskim rajonima 20°—22° C. Godišnja je količina oborina 650 mm od koje otpada na mjesece vegetacije 40—55 mm. Duhanski su rajoni: 1. Makedonski — Melnik, Gornja Džumaja, Dupnica, Kjustendil, Nevrokop i Razlog, gdje se proizvodi prvoklasni duhan »b as m a«. 2. Plovdivski — Plovdiv, Pestera, Pazardžik i Stanimaka. 3. Haskovski — Haskovo, Harmanli, Svilengrad i Kavakli. 4 Džebelski — Kirdžali, Kušuvak, Daru-dere, Pašmakli, Ortakjej. Izvezeno je duhana: 1930 20.312 tona, za cea 3 milijarde leva, l kg po 128 leva 1931 24.587 . 9 . 1 „ „ 105 )» Z" U 11 )! II 1932 20.492 u II2 -^ II u >1 ii ii 53 . 1933 22.511 ii ii1 2 ii u 1 ii ii 52 J) 1,A J 1934 20.830 i» . 1 11 11 „ „ 47 >. Iako su cijene duhanu mnogo pale, duhan zauzima najvažnije mjesto u izvoznoj trgovini Bugarske, daje državi velike prihode a za seljake je najrentabilnija biljka. Već sama proizvodnja duhana, rad oko fermentacije i izrade duhanskih proizvoda daje mnogo uposlenja seljačkom svijetu i specijalnim radnicima za preradu duhana. Osnovana je godine 1934 državna fabrika duhana, koja je imala za cilj da proizvodi cigarete za domaću potrošnju. Međutim to nije imalo uspjeha, pa je ostao sistem slobodne privatne prerade. Karlovo, Kazanlik, Čirpan, Nova Zagora, Stara Zagora, Panadjur — krajevi su gdje se kultiviše r u ž a i proizvodi daleko čuveno »r o z o v o maslo« — ružino ulje. Zona oko Karlova i Kazanlika, oko 400 m 222 |