DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-7/1936 str. 45     <-- 45 -->        PDF

Bugarski narod i seljački i građanski, svećenstvo, vojska i civilno pučanstvo,
bugarski intelektualci svih kategorija na čelu sa našim drugovima
šumarima takmičili su se u davanju dokaza ljubavi i topline. Kao u
kaleidoskopu nižu se pred nama slike, koje, sigurni smo, ne će nikada
izblijediti (si. 11—14).


Pred nama se javlja veličanstven doček na granici u Dragomanu,
svečan doček u Sofiji, posjeta primjerno uređenom fakultetu, šumarskom
udruženju, posjeta manastiru Rilo i Trnovu, doček u Pazardžiku, Plovdivu,
Kazanliku, Gabrovu, Varni, Mezdri, Vracina, Vršem, Berkovici,
Klisuri. ..


Dolazeći u Sofiju osjećamo bilo bugarske prijestolnice koja nas
prima kao svoje rođene ali osjetismo i napore bratskoga naroda, koji je
za nešto više od 50 godina od svoga oslobođenja pregnuo da stane u red
naroda koji se razvijaju stoljećima.


Ulazeći za zvjezdane noći pod okrilje sv. manastirske obitelji, u
drevno i čuveno Rilo , slušajući veličanstvenu pjesmu monaha kojom su
nas dočekali i pozdravili u onome svetome miru, daleko od svijeta i bliže
visinama, bliže duhu i Bogu — vezali smo svoje misli za čežnje i nastojanja
onih, koji rade o bratstvu i ljubavi medu ljudima.


Primajući naramke mirisnoga cvijeća, grozdove slične biblijskima
i bogate darove sela, prekrasno voće i poljsko cvijeće, ostadoše nam u
dragoj uspomeni sva ona brojna mila lica i oni lijepi krajevi, gdje osjetismo
koliko smo blizu, a koliko smo bili daleko.


Od Dragomana do Sofije i Rile pa dalje do Plovdiva, Kazanlikai i
Varne, a onda opet preko Stare Planine do Sofije i Dragomana svuda
smo se razumjeli i riječju i srcem.


Neka
je braći Bugarima najsrdačnija hvala.


LITERATURA.


1.
P a v i č - C e p e 1 i ć, Josip Juraj Strossmayer, biskup bosansko-đakovački i srijemski
1850—1890. Zagreb.
2.
N. S t o j a n o v, Aklimatizacionata problema v BIgarija (separatum iz Godišnjaka
sofijskoga univerziteta, poljoprivredno-šumarskoga fakulteta, knjiga VIII., IX. i X.)
3. Kniga za blgarskata gora (prilikom šumske nedjelje 1934). Sofija, 1934.
4. N.
P u š k a r o v, Počvena karta na Blgarija, 1 : 500.000.
5. Zakon za gorite od 16. jula 1925.
6. Zakon za lov od 25. januara 1926.
7.
Godišen otčet na glavnata direkcija na trudovata povinost itd. prež 1927—1928
finansova godina. Sofija 1928.
8. Naredba — Zakon za stopanska eksploatacija na državnite gori — od 20 juli 1935.
9.
T. D i m i t r o v, Pregled na blgarskata lesovodska knižnina za petdeset godini
(1879—il928), Sofija 1930.
10.
T. D i m i t r o v, Molika, Pinus Peuce Grisebach. Prijevod s bugarskoga Ing. O.
Krstića, Skoplje 1933.
11.
T. Zahariev , Prinos za izučvane vlianieto na sušata vrhu rasteža na nekoji
gorski drvesni porodi. Sofija 1930.
12.
V. Stojano v i T. I v a n č e v, Izloženie po vprosa za pasbišnoto stopanstvo
na selo Čepino Bava. Sofija 1934.
261