DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-7/1936 str. 44     <-- 44 -->        PDF

Bugarsko je šumarstvo u lijepome zamahu. Radin i Bugar i —
da uzmemo karakteristiku koju im je dao Strossmayer — nastoje svom
snagom da podignu šumsko gospodarstvo što više dovodeći svoj rad,
u svakom momentu, u najužu vezu sa potrebama svoga naroda. I šumarsko
školstvo i naučni rad i iskorišćavanje trudovak a i pomaganje
zadruga — sve je to u najužoj vezi sa potrebama zemlje, sa njezinim
socijalno-gospodarskim stanjem. Pa iako možda neki od raznovrsnih
činilaca, koji danas uzimaju učešća u šumskoj privredi, ne pokazuju u
prvi mah željene uspjehe, ne može se zanijekati jaka dinamika, koja se
provlači kroz ovu privrednu granu i koja će, neminovno, dovesti do
uspjeha.


Slika 14. Dolazak učesnika ekskurzije u Klisuru.


Mi to Bugarima želimo iz svega srca. A da Bugari imaju već uspjeha,
mogli smo se osvjedočiti na svakom koraku za vrijeme naše ekskurzije.
Ograničavanje šuma a time i utvrđivanje svojine gotovo je završeno,
intenzivno se radi na uređivanju šuma svih kategorija, regenerišu se
šikare, ureduju bujična područja i pošumljavaju goleti; pored trudovaka
i zadruga, koji uzimaju učešća u iskorišćavanju etata, uvodi se i rad u
režiji a dugoročnih koncesija gotovo već i nema.


Šumari saraduju i na pomaganju poljske privrede u užem smislu:
ispituju uređivanje i popravljanje proizvodnje suvata i planinskih pašnjaka,
uzgajaju voćke i dijele ih narodu, obraćaju pažnju lisničkim šumama
— uzimajući tako jakoga učešća u ekonomskom unapređivanju
svoje zemlje na raznim stranama.


Osim šuma i s njima u vezi pitanja o šumskom gospodarstvu, koja
se i po povratku iz Bugarske pred nama nižu, ne možemo se otrgnuti od
sjećanja na izvanredne dočeke, kojima su nas počastila braća Bugari.


260