DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1936 str. 42 <-- 42 --> PDF |
Ovako gospodarenje ima sigurne posljedice: Sastojina se s vremenom vrlo prorijedi i ne može davati dosta jaku zaštitu zemljištu. Ako još k tome, što redovito biva, dolazi i paša, osjetiće se štetne posljedice na zemljištu, jer se pod progaljenom sastojinom malo pomalo stvaraju bujična korita. U vezi napomenutih opažanja iskrsavaju pred nama dva pitanja: Kako da se nade najpodesniji način za iskorišćavanje lisničkih šuma, bolje reći za zadovoljenje potreba oko namicanja stočne piće a onda kako da se vodi i briga o što sistematskijem zaštićivanju zemljišta. Imajući u vidu činjenicu da se grô lisničkih šuma nalazi prije svega u rukama privatnih lica gdje je potražnja za čestom koristi neminovna, rješavanje ovih pitanja diktiraju opći narodno-gospodarski interesi specijalno interesi sela. Prof. Ruskov misli, da bi se postavljeni problemi dali riješiti uvođenjem niskoga šumskog gospodarstva sa zadatkom, d a d a j e 1 i s n i k za stoku. Na taj će način zemljište biti bolje pokriveno i bolje će biti sačuvano od ispiranja a i lisnik će se moći dobro iskorišćavati. Kako današnje lisničke šume imaju mahom formu visokih šuma, trebalo bi izvršiti preobražaj njihov u niske šume. Pri tom treba imati pred očima, da je obrast velikog dijela današnjih lisničkih šuma vrlo slab i da se sječom na čep, direktnim pretvaranjem u niske šume, ne bi mogao postići potreban sklop. Zbog toga je potrebno progaljene sastojine današnjih lisničkih šuma prethodno p o: t s a d´ i t i sa h jr) â> s t o v i m žirom, da se popravi obrast, a onda, kad podmladak ojača, može se stara sastojina sasjeći na panj. Napomenuli smo, da su lisničke šume najčešće u privatnom vlasništvu a logično tome one su redovito i manjih površinai. Njihov preobražaj u formu niskih šuma, mogao bi se, prema prof. Ruskovu, provesti na osnovu ovih principa: Da bi niska šuma mogla ispunjavati svoje zadatke, treba da je gospodarenje vezano sa kratkim obrtom od 6—8 godina. Prema tome p ako je ukupna površina P, obrt O, biće godišnja etatna površina S=-^r 12 pa ako je P = 12 jut, O = 6, biće S = ..-= 2 jutra. Imajući pred očima preobražaj današnjih lisničkih šuma u niske lisničke šume, a u vezi potsijavanja sa žirom, mogao bi postavljeni zadatak da se riješi prema priloženoj šemi, koja ima da se shvati ovako: 1935 zasijane su sve progale žirom; 1938 sasiječemo na panj I i II površinu — stare strukove; 1939 sasiječemo na panj III i IV površinu; 1940 sasiječemo na panj V i VI površinu; 1944 sasiječemo na golo I površinu; 1945 sasiječemo na golo II površinu; 1946 sasiječemo na golo III površinu; 1947 sasiječemo na golo IV površinu; 1948 sasiječemo na golo V površinu; 1949 sasiječemo na golo VI površinu; 1950 sasiječemo na golo 1 površinu; 1951 sasiječemo na golo II površinu. I tako redom. Prilikom sječa na golo može se ostaviti po ha 50—100 strukova koji će, zadržani kroz više obrta, dati tehnički materijal. Što se tiče vremena sječe, treba imati pred očima s jedne strane potrebu da lisnik sadrži što više hraniva a s druge da se omogući vege 258 |