DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1936 str. 41 <-- 41 --> PDF |
bukv a (po Kellneru): hras t (po Gančevu): surovog proteina 4.2% 4,69% bjelančevina 3.4% 4.19% masnih sastojaka 0.8% 1.14% surovog vlakna 4.4% 8.92% bezazotnih spojeva 14.3% 28.63% škroba 19.2% 29.73% Vidi se, da je hranjiva vrednost hrastovog lisnika daleko veća od bukovoga. Prema Gančev u može dobro uređena lisnička šuma potpuno zamijeniti livadsko sijeno. Narod najviše voli hrastov i javorov lisnik. Podaci o hrastovom lisniku potvrđuju ispravnost narodnoga svatanja. Slika 13. Doček učesnika ekskurzije u Klisuri. U krajevima gdje nema livada i pogodnih pašnjaka, važnost je lisnika u zimsko doba velika, pa za to tim šumama treba specijalno u balkanskim zemljama, gdje su livade često oskudne, obratiti punu pažnju. Gospodarenje u hrastovim lisničkim šumama vrši se redovito tako, da se svake 3—4 godine krešu grančice sa strukova ostavljajući samo jedan mali dio krošnje na vrhu. Za vrijeme mirovanja od 3—4 godine opet će se strukovi zaodjeti ograncima pa se iskorišćavanje vrši nanovo. I tako redom kojih 60-desetak godina a ponegdje i više dok strukovi ne počnu slabiti i sušiti se. Strukovi se tada posijeku razi zemlje da bi dali nove izdanke, da se dakle sačuva produktivitet. Ti su izdanci redovito bujni pa ih poslije 3—4 godine treba prorediti — jače treba ostaviti za budućnost dai daju poslije izvjesnog vremena lisnik, opet u obrtu od 3—4 godine, dok slabije treba sasvim iskoristiti. Kad ostavljeni izdanci budu oko 3 m visoki i kad im je krošnja ojačala, mogu se kresati. 257 |