DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1936 str. 40 <-- 40 --> PDF |
i na području iskorišćavanja šuma. Vjera kojom su zadrugari pred nama opravdali svoje učešće u ovome radu i oduševljenje s kojim su govorili o šumi, kao o naročitom dobru koji će narod čuvati sa ljubavlju i samopožrtvovanjem naročito onda, ako vidi i direktnu korist od šume, utvrđuje nas u osvjedočenju, da je oduševljenje za rad zadruga u šumskom gospodarstvu zauzelo u mnogo slučajeva i dimenzije pravoga socijalnog pokreta, koji zadrugari brane i sa najvećim fanatizmom. Zadarugari su osnovali i svoj rejonski savez sa glavnim ciljem da se brinu o prodaji onog što proizvedu i da što lakše izdrže eventualnu konkurenciju. .. Prolazeći kroz Bugarsku padaju nam u oči lisničke šume, koje daju naročitu fizionomiju biljnim formacijama gdje se javljaju kao naročita forma gospodarenja. Te su šume i kod nas običajne gotovo svuda, gdje je oskudica u stočnoj hrani i gdje biljne formacije čini prije svega hrast . Za šumsko gospodarstvo Balkana, a specijalno za Bugarsku, kao i za mnoge krajeve kod nas, lisničke šume imaju ponekad zaista veliku važnost, u svakom slučaju daleko veću nego se redovito o tome misli u našim stručnim krugovima. Lisničke su šume planinsk e livade upravom smislu riječi, jer one imaju naknaditi nedostatak kosanica i prema tome omogućuju držanje stoke kao često jedine privredne grane u mnogim planinskim krajevima. U vezi toga raširenje šuma, koje služe ovoj svrsi, i njihov značaj za narodno gospodarstvo, upućuje nas, da im obratimo naročitu pažnju. Pri tom treba imati u vidu i činjenicu, da baš za tu formu šumskoga gospodarstva ne nalazimo mnogo analogije u šumskom gospodarstvu srednje-evropskih država i uopće u državama Zapada. Za to je i razumljivo, što šumama ovoga tipa, dajemo i zasebno mjesto imajući pred očima cilj da se dođe do načina na koji bi se gospodarenje u njima dovelo s jedne strane u što bližu vezu sa potrebama naroda, a s druge strane sa osobinama vrsta drveća koje daju lisnik i sa stanišnim mogućnostima, na kojima te šume dolaze. I kod ovih je šuma održavanje potrajnosti od primarne važnosti, pa je od naročitoga interesa posmatrati utjecaj gospodarenja u lisničkim šumama na stanišne prilike i obratno. U Bugarskoj smo vidjeli obilje lisničkih šuma na padinama Stare planine. Ali dolaze one i drugdje, često puta na razmjerno vrlo prostranim površinama. Uglavnom su to hrastove sastojine s kojih se kreše list sa mladih izbojaka za prehranu stoke. Kresanje se vrši prije nego su fiziološkim procesom otpremljene hranjive soli iz lišća u granje i deblo. Te hranjive soli daju vrijednost lisniku za ishranu stoke. I ovdje se, kao i u našim krajevima!, bez velike nužde ne daje lisnik muznoj stoci; redovito se daje stoci sitnoga zuba, kozama i ovcama. Osim hrast a krešu lisnik i sa drugih vrsta drveća kao i kod nas. Tako se kreše lisnik s javor a. i jasena a negdje i s bukve. Interesantno je istraživanje o sastavu lisnika hrast a i bukve , jedno po Kellneru a drugo po Gančevu. Bukov odnosno hrastov lisnik sadrži ovo: 256 |