DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1936 str. 4 <-- 4 --> PDF |
15—2020—30veća od 30 23.281 12.897 4.766 3,2 1,7Ofi 397.696.59 303.530.20 492.440.46 8,9 6,8 1_.) Svega: 734.191 100,0 4,469.987.02 100,0 Prema ovome od sveukupne površine otpada preko 50% na gospo darstva od 5—15 ha. Bugarsku presijecaju dva glavna planinska sistema — Balka n ili Star a planin a te Rilo-Rodopi. Na jednoj se strani nalazi bogata Dunavsk a ravnica , a na drugoj, između Rilo-Rodopskog masiva i Stare planine prostire se plodna i čuvena Trakijska nizina. Dunavska i trakijska nizina izvori su poljoprivrednog bogatstva Bugarske. Agronomska je služba u Bugarskoj potpuno samostalna, nezavisna od političko-upravnih vlasti. Bugarska je razdijeljena u sedam poljoprivrednih oblasti. U svakoj oblasti radi poljoprivredna direkcija sa zadaćom, da se brine o unapređivanju poljske privrede u svome području. Direkcije su podređene Ministarstvu poljoprivrede. Za provođenje zadataka ima direkcija na razpoloženju okružne, sreske i općinske agronome, poljoprivredne škole, ogledne poljoprivredne zavode i druge poljoprivredne ustanove. Za najviše obrazovanje agronoma služi fakultet u Sofiji. Zemljoradničkih škola, što muških što ženskih, ima u zemlji 144. To su tako zvane Dopunske .poljoprivredne škole . One se otvaraju u mjestima gdje ima niža gimnazija. Sva muška i sva ženska seoska djeca, koja se nalaze na prostoru od 6 km oko sjedišta škole, a koja ne produžuju školovanje u gimnaziji ili drugoj analognoj školi, imaju obavezn o posjećivati ovu školu. Školovanje traje dvije godine. Apsolventi tih škola ne primaju se u državnu službu, treba da ostanu na seoskom imanju. Od ljetos ne primaju se u državnu službu ni svršeni daći srednjih poljoprivrednih škola, koje se postepeno ukidaju. Službu u školi i u državnoj upravi vrše samo fakultetski obrazovani agronomi. Zadrugarstv o u Bugarskoj susrećemo na svima poljima narodnoga života i rada. U zadružnim je rukama već skoro polovina sve trgovine sa seljačkim proizvodima. Možemo kazati da se veći dio rada i nastojanja oko unapređivanja poljoprivrede zasniva na zadrugarstvu. Nema naselja, gdje ne nalazimo razne kooperative , koje su međusobno povezane a sve služe zajedničkom cilju — ekonomskom pomaganju, pridizanju i unapređivanju naroda a prije svega sela. Poljoprivredna banka u Sofiji centar je organizacija proizvodnih zadruga. Ona ima u svojim rukama pored ostaloga i gotovo čitavu proizvodnju i rasprodaju ružinog ulja, ona osniva zadružne podrume, mljekarske i druge proizvodne zadruge, ima zasebno odjeljenje za osiguravanje stoke i usjeva svojih dužnika — pa je i svaki njen dužnik obavezan da kod nje osigura i svoju stoku i svoje usjeve. U poljoprivrednoj proizvodnji nastoji se provoditi principe plan skoga gospodarenja. U Bugarskoj se osjeća na svakom koraku da je zavladao — možemo kazati — poljoprivredni mentalitet. To se osjeća ne samo 220 |