DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1936 str. 37 <-- 37 --> PDF |
knaditi ručnim pošumljavanjem. Na strukovima, koji su na rubovima isiječenih pojaseva javljaju se obilni izbojci iz proventivnih pupova. Korov je na sječinama veoma čest i ponekad toliko jak, da potiskuje svaki podmladak. Isječene površine izložene su mnogo vjetru i insolaciji pa im je zbog toga zemljište redovito vrlo suho, naročito ljeti. Najvažniji uslov na kome počiva uspjeh pomlađivanja po ovoj metodi, jest hrastov podmladak. Kako u Geniš Adi mnogo puta ili nema podmlatka ili je on slabih kvaliteta došlo je putem ove sječe do prostranih ogoljenih površina — preko 600 ha — koje treba ručno posumiti. Dobar sniježni pokrivač, koji je naročito potreban da uspije podmladivanje po ovoj metodi, nedostaje na ovim staništima:. Osim toga ni godišnja razdioba oborina nije ovdje podesna jer uhvati podmladak suša upravo onda, kad bi trebao najviše kiše. Postepena sječa (oblodna sječa) uz koju je vezano i prethodno obrađivanje zemljišta, najbolje će ovdje odgovarati. Razumljivo je da naknadni i dovršni sije´k treba izvoditi s naročitom opreznošću. U sastojinama u kojima dolazi grupimično ili pojedinačno primiješana bukva, grab i brijest, omogućiće se održavanje mješovitog karaktera sastojina prebornim gospodarenjem u skupinama. Pri tome će trebati u uvalama favorizirati bukvu a na sušim, izloženim staništima grab, koji se inače i onako lagano širi naletom sjemena. U sastojinama gdje je zemljište isprano i suho, vegetacija kržljava, urod sjemena je rijedak i slab. Podmlatka ili nema ili je vrlo oskudan. Slaba sastojina ovdje je rezultat zemljišta a nije rezultat devastacije. U ovim je sastojinama potrebno prije svega popraviti stanišne prilike zaštićivanjem zemljišta. Uzgajanje ruj a poslužiće vrlo dobro. Osim toga potrebno je u ovim sastojinama produžiti obrt na 120 godina a pomlađivanje provesti podsadnjom žira s jeseni. Najbolja svježa pjeskovito-glinasta zemljišta, najčešće na sjevernim ekspozicijama, zauzimaju bukov e sastojine . Zbog utjecaja čovjekovog bukove su sastojine često i suviše izmijenjene, u njima se naselio grab i klen. Opustjela zemljišta, sa kojih je nestalo bukve odnosno njezine prostirke, brzo podivljaju. Zaostale mnogo puta ozlijeđene prestare bukve daju sjeme slabe kvalitete. Zbog toga je prirodno podmladivanje ovdje teško i problematično. Prirodni bukov podmladak nalazimo samo na zaštićenim vlažnim staništima. Postepena sječa (o plodna sječa) koja u srednjoj Evropi daje u bukovim sastojinama odlične rezultate, nema ovdje mnogo rezona, jer s takvim načinom gospodarenja bukvu brzo zamjenjuju grab, javor i brijest. Naročito je opasan grab, jer rodi gotovo svake godine ili svake druge obilno, dok je urod bukve daleko rjeđi. Osim toga grabovo sjeme je krilato, vjetar ga lako raznosi pa grab brzo zauzima prostrane površine. Da bi se osigurao bukov podmladak, najbolje je zasijavati — prema mišljenju Ruskova — bukvicu pod sklopljenu staru sastojinu koja se po potrebi može progaljivati. Kako postoji najveća opasnost od korova, treba progaljivanje obavljati vrlo oprezno pazeći da ne dođe do prekomjernog osvjetljenja i da biljke budu zaštićene od mraza. Bukov žir se može posijati s jeseni i gusto. Uklanjanje stare sastojine treba podešavati razvijanju bukovoga podmlatka. 253 |