DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1936 str. 34 <-- 34 --> PDF |
naročito osjetljiva bukva. Osim toga valja istaći, što su opažanja zasvjedočila, da urod, specijalno bukvice, zavisi mnogo i od zdravstvenog stanja sastojine. Imajući pred očima stanišne osobine i naročito navedene karakteristike u pogledu sjemenih godina, proučavanje prirodnih podmladivanja u ovim sastojinama uvelike interesuje danas bugarske šumare. Pod hrastovim sastojinama dolazi vrlo često i dosta hrastovog podmlatka, ponekad i u većim skupinama. Podmladak je naročito čest i obilan u progaljenoj sastojini na ravnim položajima. On izdrži dobro oko 5 godina i pod sklopljenom sastojinom a onda postepeno slabi, kržljavi. I dok jedni izbojci kržljave, javljaju se novi iz proventivnih pupova. I tako se tu odvija jedan proces obnavljanja i umiranja ponekad 30 i 40 godina pa i više. Za to se vrijeme korijen razvija intenzivno; ponekad ga zahvati i trulež, koja ne štedi ni donje dijelove izdanka. Čitav podmladak, kad ga detaljnije uzmemo u razmatranje pod starom sastojinom, daje redovito sliku zakržljalosti. Kad se u sastojini provede sječa odnosno jača progala, dolazi taj zakržljali podmladak do slobode pa se iz proventivnih pupova razviju strukovi, koji u povoljnim prilikama dostignu i lijepe visine. Pri tom su kržljavi izdanci sve više potiskivani, konačno se i izgube. Na ovaj način razvijeni strukovi ponekad se ne razlikuju mnogo od onih što potječu direktno od sjemena. Struktura hrastovih sastojina u Geniš Adi pokazuju da ima razmjerno malo jedno-obraznih sastojina — strukovi su u sastojini razne debljine, a krošnje u više etaža. Istina, tu i tamo dolaze manje skupine, od kojega ara pa i manje, pokazujući da su u isto vrijeme nastale. Ali su to kako rekosmo, samo manje skupine. Treba imati pred očima da na ovim staništima rodi hrast za vrijeme jednoga perioda 4 puta dobro a 4 puta slabije. To su i najvažniji momenti za dolazak pojedinih skupina prirodnim putem i za njihove karakteristike s obzirom na nejednoobraznost. Zbog insekata i gljiva a ponekad i zbog požara i vjetra nestane tu i tamo kojega staroga struka i dolazi do intenzivnijega osvjetljenja staništa, a onda i do lakšega razvijanja pojedinih prirodnih skupina. I bukov e sastojin e pokazuju ovdje sličnu sliku. Bukva izdrži do 30 godin a pa i više pod sklopljenom sastojinom a da ne gubi vitalitet. Pod matičnim strukovima, koji nekad imaju promjer krošnje i 40 m, dolazi često obilan bukov podmladak. U mnogo slučajeva zbog vjetroizvala, snjegoloma i drugih razloga nestaje tih matičnih strukova pa se bukov podmladak oslobodi i slobodno razvija. Na taj način nastaju raznooblične bukove skupine. Važno je imati pred očima, da na ovim staništima u mladost i bukva i hrast imaju više manje podjednaki visinski priraštaj, u 50—60 godini će hrast preteći bukvu. U ovim stanišnim prilikama snađe se kserofitni hrast bolje nego higrofitnai bukva. S obzirom na tehniku pomlađivanja sastojina imaćemo pred očima prije svega čiste hrastove sastojine koje se javljaju ovdje uvijek u istim stanišnim prilikama. One su za G e n i š Ad u naročito tipične na tamnosivim pjeskovito-glinastim, vrlo dubokim te ravnim ili gotovo ravnim zemljištima. Starije sastojine su redovito vrlo progaljene 250 |