DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1936 str. 33 <-- 33 --> PDF |
Nije bez interesa vertikalno rasprostiranje ove vrste: Od 10 m nadmorske visine, od obale Crnoga mora, pa do 7—800 m nalazimo njezina staništa. Iznad te visine dolazi obična bukva. Treba napomenuti, da i u habitusu ima izvjesnih razlika između pomenutih dviju bukava: Fagus orientalis ima gušću krošnju, koja se javlja u gotovo piramidalnoj formi. Pri tome je razumljivo da forma mnogo zavisi od stanišnih prilika, pa se nade strukova, kojima krošnja ima radius od 15—18 m. Fagus orientalis ima slabu izdanačku snagu, još manju nego obična bukva, a izdanci joj nisu dugovjeki. Naročito upada u oči mala nadmorska visina u kojoj se javlja F. orientalis . Duboke doline i osojne ekspozicije su interesantne karakteristike njezinih staništa. Izgleda da je vlažnost staništa, a naročito relativna vlaga zraka, ponajvažnija medu ekološkim činiocima od kojih zavisi dolazak i uspijevanje ove vrste. Inače materijal što ga ova vrsta daje ne cijene mnogo. Jači primjerci imaju redovito naitrulo ili trulo jedro. Tome su možda razlozi povrede na pripanjku od požara. Interesantno je mišljenje, koji iznosi Miinch : Prema njegovim navodima je bukva, nazvana u literaturi Fagus orientalis Lip s k y, samo klimatska rasa naše obične bukve — Fagus silvatica. Na toplijim ravnim staništima kao i na obalnim zemljištima F. e x c e 1 s i o r ustupljuje svoje mjesto drugom jasenu, koji je poznat pod imenom Fraxinus oxycarpa (oxyphyla). B. Štefano v daje mu ove karakteristike: Ima omanje pupove kafene boje, listovi su mu maleni, sastavljeni od 7—9 užih i jače zašiljenih listića. Krioce na vrhu sjemenke je zaoštreno ili zaokruženo i snabdjeveno sa kratkom bodljom. Sjeme klije za nekoliko sedmica, pa ne treba da preleži. Heg i iznosi ove njegove karakteristike: pupovi su po pravilu izrazite smeđe boje, listići su uzani, elipični ponekad jajoliki, a nekad imaju i formu koplja, a na podnožju su pritanjeni. Na ušću Dunava i Kamčije pa na primorskim staništima Strandža planine javlja se ova vrsta jasena u naročitoj formi a to je Fraxinu s pallisae. Lišće i mlade grančice su mu dl a ka s te. Imajući pred očima glavne vrste drveća, vrste hrasta i bukvu, istaći ćemo njihove karakteristike koje su važne za podmlađivanje. No da uzmognemo istaći glavne momente u tehnici oko provođenja radova, kojima je cilj prirodno pomlađivanje, potrebno je istaći glavne karakteristike i hrasta i bukve s obzirom na urod sjemena i na odnos podmlatka prema svjetlosti odnosno prema matičnoj sastojini na ovim staništima. Izgleda da se pun urod sjemena — bogata sjemena godina — vraća na ovim staništima svakih 5 godina. U međuvremenu, razumljivo je, dođe i koja slabija rodna godina i za hrast i za bukvu. U bogatoj sjemenoj godini toliki zna biti urod žira, da je zemljište pokriveno njegovim debelim slojem od nekoliko centimetara. Suša je, izgleda najvjerojatnije, jedan od glavnih činilaca koji smetaju urodu sjemena. U tom je pogledu 249 |