DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1936 str. 30 <-- 30 --> PDF |
rijeka i rječica, koje utječu velikim dijelom u rijeku Kamčiju. Istočni je dio dosta bezvodan. Hras t i bukv a su vrste drveća, kojima je ovdje obraćena pažnja u šumskom gospodarstvu. Kako su hrastove sastojine na bugarskim staništima u opasnosti, jer ih s jedne strane — kao i drugdje — potiskuje poljska privreda a s druge, na apsolutno šumskom zemljištu, smeta im paša i požar, obraća se danas hrastu naročita pažnja, da ga se održi i unapredi, a naročito tamo, gdje je sigurno, da će ostati kao traja n objekat šumskoga gospodarstva. U vezi toga i Geniš Ada je objekat naročitih proučavanja prije svega u pogledu pomlađivanja hrastovih sastojina. Inače je ovo kraj u blizini Crnomorskoga primorja, smatraju ga i sastavnim dijelom primorske zone u pogledu klime i u temperaturi nema velikih krajnosti — ljeto je dugo, zima umjerena, zračna vlaga razmjerno velika, redovito preko 70%. Jesen je znatno toplija od proljeća, prosječno za 2.5° C. Pripisuje se to utjecaju Crnoga mora. Prema podacima iz Varne godišnja je oborina od prosječno 645 mm razpodijeljena tako te otpada na zimu 96 mm, proljeće 113 mm, ljeto 106 mm, jesen 126 mm. S proljeća i ljeti duva istočnjak, zimi a često i s jeseni zapadnjak. Jesenji i proljetni mrazovi su rijetki. Razumljivo je, međutim, da se utjecaj klimatskih činilaca mijenja prema nadmorskoj visini i prema konfiguraciji terena. I biljne zajednice to pokazuju. Tako je vlažnost daleko veća i trajnija u dolinama i uvalama, gdje nalazimo i uslove za higrotermičnu vegetaciju, koja na izloženim staništima, gdje tih uslova nema, iščezava. Iako je ovo kraj sa florističkim kontinentalnim osobinama ipak mnogo potsjeća na stanišne prilike oko Sredozemnoga mora. To potvrđuju i biljne vrste koje dolaze ovdje a medu ostalima Juniperu s oxycedrus L., Ruscus aculeatus L., Smilax exelsa L., Periploca graeca L. U sastojinama dolazi ovdje više vrsta drveća: Qu. sessiliflora , Qu. conferta, Qu. c e r r i s, Qu. pubescens pa Fagus orienta 1 i s, Carpinus betulu s, Carpinus duinensis, Ulm u s effusa, U. mont an a, U. campestris, Acer campestre, A. Platanoides, A. pseudoplatanus, Fraxinus exyphylla sa formom F. p a 11 i s s a e i druge. U sastojinama dominiraju Qu. conferta, Qu. sessiliflora, Qu. c e r r i s, Fagus orienta 1 i S i Carpinus betulu s. Donju etažu čini u sastojinama više vrsta šiblja, medu kojima Crataegus monogyna i C. oxyacanta, Cornus mas, Cornus sanguinea, Coryllus avellana, Colutea arborescens, Paliurus aculeatus, Syringa vulgaris, Rhus cotinus, Staphylea pinnata, Sambucus nigra, Evonymus, Viburnum, Ligustrum, Ruscus i dr. Od penjačica i povijuša mnogo dolazi Hedera hélix, Vitis vinifera, Clematis vitalba, Clematis viticella, Smilax excelsa, Humulus lupulus. Tu dolazi i Viscum album te Loranthus europeus. Medu sastojinama može se razlikovati više tipova: čist e hrasto ve sastojine, čiste bukove sastojine, mješovite sastojine u kojima dominira hrast a pored njega važno mjesto zauzima bukva, mješovite sastojine u kojima dominira grab. Zasebni tipovi sastojina dolaze u riječnim dolinama , na nanosima i uopće na vlažnim terenima. Š i b 1 j a c i, u kojima prevladuje Syringa vulgaris, dolaze također često a osim toga i šibljaci, gdje su glavne vrste Carpinu s 246 |