DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1936 str. 28 <-- 28 --> PDF |
a) visina m starost: 60—80 81—100 na suhom zemljištu: 22—26 24—29 via. 1922žnom: -24 -26 gdje voda period, stagnira 14—18 16—20 101—120 24- 29 — b) promje r u prsno j visin i c/m starost: 60—80 na suhom zemljištu: 35—50 na vlažnom: 30—40 gdje voda period, stagnira: 20—30 81—100 45—60 40—50 25—35 101—120 — 50—60 Iz ovih podataka slijedi da strukovi na staništima, koja su periodički pod vodom, dosegnu 2/:;>, visine i oko 60% prsnog promjera onih koji su na suhom staništu. Sa položajem staništa prema moru mijenja se i relativna vlažnost a onda i broj vrsta: Na zapadnijim staništima nađeno je 24 biljne vrste a na istočnijim, prema .moru, 40. L o n g o z a, upravo njena gornja etaža, pravi utisak stare šume. Prema dobivenim podacima 60% bresta a 50% jesena starije je od 80 godina. I brijest i jasen dosegnu ovdje 140 godina a nisu rijetki strukovi od 200 godina. Pada u oči, da nema mnogo podmlatka ni jasenovog ni brestovog. Obilnoj i bujnoj prizemnoj flori pripisivalo se, da; sjeme ne može doći do zemljišta a prema tome da ne može biti ni podmlatka. Međutim izgleda, da je česta poplava i popa š a od najvećeg utjecaja na podmladak. Poplave čine štetu jedno donoseći debele naslage pijeska, a drugo dajući mogućnosti za stagnirajuću vodu. Bujna flora, naročito Crataegus , daje često i zaštitu podmlatku. Drvna se zaliha u Longozi cijeni na 1,000.000 m3. Ova se šuma mnogo ne iskorišćava. Za vrijeme Turske davala je poglavito materijal za potrebe vojske. Longoz a označava zaseban tip biljne zajednice: Tu je obilje penjalica, a onda vrste koje su tipične za vlažna zemljišta. U vezi toga po d Longozom kao tipom šume treba razumijevati mješovitu šumu lišćara sa obiljem penjalica, koja dolazi često uz rijeke i u nizinama u istočnom dijelu Balkanskoga poluotoka i koja raste na vlažnom zemljištu ali u kontinentalnim stanišnim prilikama. Tip šume »L o n g o z a« iščezava. Razlog za to leži prije svega u njihovom staništu, u nizinama, u blizini ljudskih naselja. Uvećavanjem naroda a onda i potrebe za poljoprivrednim zemljištem, smanjuje se areal šume ovoga tipa. Sličnih manjih oaza nalazimo i u srednjem toku Marice, ali i tu im se površina smanjuje pa je sigurno da će s vremenom nestati šume ovoga tipa. Na svome putu posjetili smo i G e n i š Adu. Geografski je to najistočniji dio Stare Planine. On sastoji od mnogo uvala koje su podijeljene izbočinama, bez naročitoga sistema. Tu dolazi mnogo većih i manjih 244 |