DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1936 str. 26 <-- 26 --> PDF |
gospodarskog. U području ovoga biroa, koji u svemu obuhvata oko 50.000 ha — 70% visokih a 30% niskih šuma — zauzima hrast 75%, bukva i grab 13%, brijest i jasen 11% a 1% druge vrste. Drvna je zaliha oko 6,000.000 m3 od čega otpada na niske sastojine oko 1,000.000 m3. Godišnji etat u visokim sastojinama oko 76.000 m3 a u niskim oko 43.000 m3. Osim glavnog iskorišćavanja — da se dobije drvo — daju ove šume i popašu koja je u najviše slučajeva od štete po šumsko gospodarstvo. Posjetili smo dva vrlo interesantna objekta »L ongo´ z u« i »G e n i š A d u«. L o n g o z a se prostire oko donjega toka rijeke Kamčije. Ime joj izvode jedni od novo-grčke riječi »1 o n g o s« koja znači šumu naročito onu u nizini, a drugi od riječi »1 u g«. U stvari jedna i druga riječ ima isto značenje. L o n g o z a je šuma nizine odnosno šuma poplavnoga područja. Periodične poplave rijeke Kamčije obrazovale su glinasto zemljište, koje je mnogo slučajeva vlažno, a tu i tamo močvarno; pa na nekim mjestima nema vode samo za ljetnih suša — u drugoj polovini ljeta. Podzemna je voda na dubini od 1—3 m. Donji dio zemljišta većinom je od gline i ne propušta vodu, pa je to jedan od razloga za zabarivanje. Rukavi rijeke Kamčije na mnogo mjesta presijecaju šumu. Nije bez interesa da napomenemo nekoliko stanišnih osobina ovoara kraja, koji privlači mnogo i interes botaničara i interes šumarskih stručnjaka. Januarska je izoterma ovdje 0.0° C i 0.5° C, aprilska 10« C i 11« C, j u 1 s k a 22.5« C i 23° C, oktobarska 13.5° C i 14° C a godišnja: 12° C. Srednja godišnja količina oborina iznosi oko 572 mm (minimum je bio 1902 — 367 mm, maksimum 1901 — 843 mm). Najviše je kiše s proljeća i početkom ljeta. (Najkišniji je mjesec juni, prosječno 75 mm; najsuši februar, prosječno 28 mm). Iz podataka o kiši izilazi, da je ovo kraj koji je u tome pogledu sličan stepskoj oblasti jugoistočne Evrope. Rijeka Kamčija periodički poplavljuje — naročito s proljeća, kad se snijeg topi i nadode voda a onda i s jeseni zboa; kišnog jesenjeg perioda (I u oktobru i u novembru pada razmjerno dosta kiše, po 58—59 mm kiše). Poplava počinje redovito na donjem dijelu Kamčije i odanle se širi prema gore. L o n g o z a je redovito svake 3—4 godine pod vodom. Longoz a je u florističkom pogledu vrlo interesantan obiekat. Mnogi je s obzirom na fizionomske osobine uporeduju sa tropsko m šumom . I zaista, donja joj je etaža od raznovrsnog šiblja toliko razvijena, da sliči na džunglu. Od vrsta koje su važne za šumsko gospodarstvo dolaze Ulmu s campe s tri s L. i Fraxinus oxyphylla M. B. Pored njih tu dolaze Acer campestre, Pirus communis, P. malus, Quercus pedunculata Ehrl, i Carpinus betulus. U manjoj mjeri nalazimo tu Ulmus effusa Willd, Populus alba L., Salix alba L. i Alnus glutinosa Gärtner. Na višim i suhim staništima dolazi Quercus cerris L. i Carpinus duinensis Scop. Tu dolazi Populus nigra L. i Salix triandra. Naročito u istočnim dijelovima nalazimo Sorbus torminalis Ehrl. Prema obavještenjima dolaze ovdje i pojedini primjerci od Fagus orientalis L i p s k y koju ćemo naçj u velikoj množini na staništima G e n i š Ade. 242 |