DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1936 str. 24 <-- 24 --> PDF |
Svota od 209.966.20 zlatni h lev a utrošena je .za poslove i nabavke, koji su imali za cilj, da olakšaju i pomognu rad oko uređivanja bujica i pošumljavanja. (Topohidrografski radovi, nabavka instrumenata i materijala, izgradnja puteva i transportnih sredstava, podizanje zaštitnih znakova, nabavka potrebnog oruđa, podizanje baraka za radnike i spremišta za sjeme, nabavka fotografskih aparata i izrađivanje snimki, čuvanje izvedenih radova, nagrade osoblju za izvanredan rad, rashodi za kancelarijske potrebe). Svota od 573.437.55 zlatni h lev a utrošena je za čisto administrativne izdatke (plaća personala, zakupnine, nabavka kancelarijskog materijala). Rezultat ovoga rada ogleda se u ovome: Podignuto je oko 3.250 ha šum e ručno, na golim bujičnim terenima, od vrsta P. nigricans, P. silvestris, P. strobus, Picea excelsa, Abies alba, Robinia pseudaccacia, Qu. sessiliflora, Qu. rubra, Ulmus campestris, pa od raznih topola, vrba i dr. U podignutim sastojinama ima danas strukova čiji je prsni promjer 30—50 cm a visina 13—18 m. Od pošumljene je površine oko 2/. (oko 2.100 ha) pošumljeno četinarima, u glavnom crnim i bijelim borom, a ´/3 (oko 1.080 ha) lišćarima. U podignutim sastojinama četinara računa se godišnji priraštaj 4 m3. U vezi toga, uzevši prosječnu starost od 15 godina, na 2.100 ha ima drvna zaliha od 126.000 m3. LJ lišćarima se računa priraštaj 3 m3 — što, čini na površini od 1.080 ha 48.600 m3. Uzevši da je vrijednost 1 m;s četinara 300 leva a lišćara 80 leva, dobijemo, da je ukupna vrijednost četinara 37,800.000 leva, a lišćara 3,888.000 leva, što čini 41,688.000 leva današnjih, odnosno 1,544.000 zlatnih leva. Veliku vrijednost pretstavljaju obnovljenje niske šume, gdje je provedena resurekcija. Danas te šume daju mnogim naseljima lijepu korist. Da bi se pomoglo narodu koji za izvjesno vrijeme neće moći da koristi pašnjake pa ni svoja poljoprivredna zemljišta, jer su ih izderale bujice, pa je trebalo dulje vremena da se uredi bujično korito, zavedena je u selu Šipka sitna kućna industrija za proizvodnju raznovrsnih predmeta, koji su potrebni u domaćinstvu na selu. Tu i tamo pomaže i mali električni pogon. U tim se radionicama proizvode vretena, slavine, čepovi pa igračke i štošta drugo. Pored običnoga svoga posla bave se ljudi i s time, da nešto zasluže i da ne osjete gubitak koji su im nanijele bujice. A da je taj rad poslužio i čuvanju šume, ne treba ni govoriti. Dokaz su za to baš nasade u okolini sela Šipke, gdje je ta mala kućna industrija vrlo razvijena. Brojne su posredne koristi koje ova šuma daje: Na poljoprivredna zemljišta ne dolazi više materijal sa strmina, nagle kiše nemaju više onaj štetni utjecaj koji su imale ranije i kraj opet potpuno opravdava svoj stari naziv »dolina ruža«. 5. Primorski biro za šumsko gospodarstvo sa sjedištem u Varni ima vrlo interesantne objekte. I ovdje opažamo, da naročite klimatske i uopće stanišne prilike imaju za posljedicu i zasebne vrste drveća koje su od važnosti i sa gledišta botaničkog i sa gledišta surnskq 240 |